Novosti

Politika

(Neo)liberalna ideološka podvala

Ono što Index i slični prešućuju jest činjenica startno neravnopravnih pozicija različitih dijelova udružene Europe zbog kojih ovdašnji svijet, gle čuda, postaje marljiv čim ode u pečalbu, bar po istim tim medijima

Yzcuqlttkepb2549hrhq2lc9geh

(foto Aleksandar Knežević/PIXSELL)

Udarno domaće glasilo ekstremnog centra, portal Index, opet je nadiglo moralnu paniku uz jedan pregled Eurostata. Posrijedi su podaci o očekivanom trajanju radnog vijeka građana europskih država, servirani pod naslovom ‘Interaktivna karta otkriva zašto su neke europske zemlje bogate, a Hrvatska nije’. Ne otkriva, ali sam taj članak odličan je primjer klasične zamjene teza radi (neo)liberalne ideološke podvale.

Hrvatska spada u grupu s prosjekom ispod 35 godina radnog staža, u kojoj su gotovo isključivo postsocijalističke zemlje. Iznad 40 godina predviđa se Švedskoj, Islandu, Nizozemskoj i Švicarskoj, dok je ostatak zapada u pravilu zauzeo raspon od 35 do 40. ‘Iako se građani Hrvatske uglavnom bune protiv mogućeg podizanja praga za odlazak u mirovinu, odnosno produljenja radnog vijeka, i misle da su bogate zemlje eto tako, slučajno, postale bogate, i da slučajno imaju visoke penzije, podaci Eurostata otkrivaju da je očekivani radni vijek u najrazvijenijim, značajno dulji od onog u siromašnijim članicama EU’, zaključuje Index o našim ljudima, dakle, kako se ne zna jesu li više glupi ili lijeni.

I još bi se Hrvatska i mogla promatrati kao izuzetak, zbog ratno-veteranske populacije na javno-budžetskoj sisi, no što je onda s ostatkom istoka, zar notorni socijalistički mentalitet? Ne, jer ono što Index i slični prešućuju jest činjenica startno neravnopravnih pozicija različitih dijelova udružene Europe zbog kojih ovdašnji svijet, gle čuda, postaje marljiv čim ode u pečalbu, bar po istim tim medijima. A doma ga bije kontekst koji se u takvim pamfletima ne spominje: Hrvatska je u samom vrhu EU-a prema postotku zaposlenih na određeno vrijeme, neprijavljenom radu i stopi nezaposlenosti. Drugim riječima, Island i Švicarska nisu bogati zato što bilježe toliki radni vijek, nego to – baš obrnuto – uspijevaju realizirati zato što su bogati. Sigurniji oblici zaposlenja koji presudno podižu prosjek nisu pokazatelj marljivosti, nego blagostanja ovisnog primarno o drugim strukturnim momentima, usuprot pljuvačkoj indeksovskoj zlobi.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više