Govor mržnje i neprihvatljivo ponašanje u hrvatskom medijskom prostoru je u porastu, rezultat je istraživanja koje su proveli autori Marko Poljak, Jelena Hadžić i Maša Martinić s tvrtkom Newton Technologies Adria, koja se bavi tehnologijama prepoznavanja govora na hrvatskom, slovenskom i srpskom jeziku, te Presscuta, tvrtke za praćenje medija.
Istraživanje je obuhvatilo vremenski okvir od šest godina, a kvalitativnom i kvantitativnom metodom analizirano je više od 14 milijuna objava u tisku, radiju, na televiziji i portalima. Osim toga istraživači su analizirali i komentare na društvenim mrežama, njih 72.000 u razdoblju od 2013. do 2019. godine. Među njima je pronađeno 1,4 posto komentara s neprihvatljivim sadržajem. Objavljeno je u posljednjem broju časopisa ‘In media res’.
Istraživači su otkrili kako broj objava koji u sebi sadržavaju pojam govora mržnje niti jedne godine ne prelazi 1 posto, no iz godine u godinu se povećavao. Utvrđeno je da mediji prenose događaje koji uključuju govor mržnje s osuđujućim stavom.
Najviše ih je na portalima, a najmanje na radiju. Godine 2016. bilo je najviše objava koje predstavljaju govor mržnje, a istraživači su otkrili da je obično vezan uz ključne događaje. Tako su u periodu od 1.5.2018. godine do 30.4.2019. godine pronašli osam događaja s više od 100 objava. Vijest o ‘čestitki’ Ivana Đakića, sina HDZ-ovog saborskog zastupnika Josipa Đakića, sa slikom na kojoj ustaša u ruci drži glavu mrtvog četnika, imala je 523 objave takve objave. Nakon nje slijedila je vijest o tome da se gradonačelnik Vukovara Ivan Penava skoro potukao u Saboru te je prozvan za izazivanje ‘spirale govora mržnje’. Taj događaj prikupio je 235 objava. Treći po redu je izjava Milorada Pupovca da je spaljivanje krnje s njegovim imenom govor mržnje. Taj događaj imao je 155 objava.
Kad je pak riječ o komentarima na društvenim mrežama, ako se pojavljuju u naslovima objave, istraživanje je otkrilo da kada se odnose na nacionalne i vjerske grupe, onda su to najčešće Srbi, Bosanci i pravoslavci,. No najveći broj neprihvatljivih pojedinačnih komentara odnosi se na Bosance. Najviše komentara prikupljeno je na Facebooku, a najveći udio neprihvatljivih komentara u odnosu na ukupan broj komentara bio je na You Tubeu.
Istraživači su zaključili kako medijski prostor zastupa tematiku govora mržnje, i to ne samo kao prenošenje događaja već se kroz medijski sadržaj proteže i njegova osuda.
‘Svakako je stav medija koji osuđuje (izravno ili neizravno) govor mržnje pozitivan smjer, poglavito imajući u vidu ponekad nedovoljno naglašenu odgojnu funkciju medija’, naglasili su istraživači.
