Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Srbi na popisu

Na svim područjima gdje Srbi žive u većem broju došlo je do znatnog pada broja stanovnika, a najgori rezultati zabilježeni su u Vrhovinama gdje je 51,8 posto manje ljudi i u Dvoru koji je ostao bez 45,4 posto stanovništva. Penava u Vukovaru navija da Srba ima ispod trećine kako više ne bi mogli tražiti uvođenje dvojezičnosti. Piše Goran Borković

 

Tranzicijski saldo

Pad broja stanovnika za 9,25 posto u posljednjih deset godina posljedica je nečega što je započelo još 1991., a to su rat, posljedice rata po stanovništvo – broj Srba je 1990-ih smanjen za 2,7 puta – i način na koji je provedena tranzicija. Pet županija s najvećim padom broja stanovnika ujedno je pet županija s najnižim BDP-om po stanovniku. Piše Tihomir Ponoš

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Vika i salama

Plenkovićeva "demontaža države" funkcionira kao šifra preko koje se kritika izjednačava sa sabotažom. A sama Hrvatska – jer je ipak riječ o plodu muških fantazija – jezdi kroz politički govor kao falusno uobličena metafora: čas je banana, čas je salama, a čas neki treći kurac od države

 

Intervju, Sanja Klempić Bogadi: Siromašnije zemlje EU-a ne uspijevaju zadržati stanovništvo

"Usporedba demografskih podataka zemalja članica EU-a pokazuje da je Hrvatska u skupini zemalja koje od 1991. karakterizira kontinuirani pad broja stanovnika, a to su još Latvija, Litva, Bugarska, Rumunjska... Prema projekcijama Eurostata do 2100., za Hrvatsku i te zemlje u ovom se razdoblju očekuje najveći pad broja stanovnika u EU-u, veći od 30 posto", govori pročelnica Odsjeka za migracijska i demografska istraživanja zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti. Intervju vodio Dragan Grozdanić

 

Obnova iznova

Jedino što se može napraviti jeste da se dio financijskih sredstava iskoristi na temelju činjenice progresivne štete na području Zagreba nastale uslijed drugog petrinjskog potresa, kaže Sandra Benčić u vezi neiskorištenih sredstava Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba. Piše Paulina Arbutina

 

Aritmetika politike Marinka Čulića: Bosanski lonac

Nagađa se o obnovi savezništva između Bošnjaka i Hrvata iz devedesetih, što bi nesumnjivo značilo prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu, a potencijalno i šire. Ali to je dug put i treba pričekati barem nekoliko početnih koraka da se vidi koliko u tome ima istine

 

Doba nade u Vukovaru

Kroz rad u nevladinom sektoru sam primetila da mladi zbilja jako malo znaju o procesu mirne reintegracije, pogotovo o njegovoj suštini, kaže Slađana Trbulin koja je na zagrebačkoj promociji publikacije "Lica mirne reintegracije" govorila o svom iskustvu života u Vukovaru. Piše Tamara Opačić

 

Matica papala jezik

Umjesto akademika i jezikoslovaca, koji svako malo nutkaju vlasti da izrade organski zakon o policijskoj kontroli uporabe hrvatskog jezika, 1990-ih je pritisak vršen obrnutim smjerom. U povodu nove inicijative Matice hrvatske Novosti podsjećaju na ranije pokušaje purizacije jezika. Piše Hrvoje Šimičević

 

Hrvatska nogometna tokenizacija

Dok reklamiraju interes navijača i njihovu veću participaciju u nogometu, projektanti kriptovalute Vatreni iz Hrvatskog nogometnog saveza na umu imaju profit. No ta vrsta ekstrazarade podrazumijeva odmicanje kupca od tokova odlučivanja o glavnim pitanjima, koja će ostati van dosega navijača. Piše Igor Lasić

 

Intervju, Daliborka Uljarević: Državnost Crne Gore nije ugrožena

"Sada se čini da je vlada malo nadživjela prvu godinu, jer sve ide u pravcu njene najavljene smjene u prvoj polovini februara. Neki mali pomaci postoje, prije svega u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali kadrovi koji to vode su u nemilosti aktuelnog premijera, što je znakovito", govori izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje iz Crne Gore. Intervju vodio Jerko Bakotin

 

Šljivovac bez šljivovice

Dok se nekad oko Božića iz zamalo svakog seoskog dvorišta širio miris tek pečene rakije, danas u pustom Šljivovcu samo sedmero-osmero ljudi niže svoje staračke dane. Među njima je i Petar Krlić. Piše Vladimir Jurišić

 

Mudrošću do mira

Hrvatska pokušava da izbriše, minorizira i zaboravi hvalevredan proces mirne reintegracije, ocenio je učesnik procesa Vojislav Stanimirović na svečanoj sednici Srpskog narodnog veća i Zajedničkog veća opštine Vukovar. Piše Dušan Velimirović

 

Intervju, Nikola Vukobratović: U Zagrebu nismo stranci

Nama bi kao zajednici trebalo biti u interesu da nas se ne tretira kao nepoželjne strance koje se koristi u negativnoj kampanji kao psovku, bitno nam je da budemo prihvaćeni kao ravnopravni sudionici, kaže SDSS-ov vijećnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Intervju vodio Nenad Jovanović

 

Netipičan zločinac

Dok je masakr nad Bošnjacima bio u punom jeku, komandant Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, potpukovnik Vinko Pandurević, pustio je kolonu od sedam do osam tisuća muškaraca iz Srebrenice na područje pod kontrolom Armije BiH. Postupio je razumno i vojnički ispravno, mada samovoljno i suprotno jasnim zapovijedima pretpostavljenih. Piše Ivica Đikić

 

Pirova promjena

Nakon referenduma u Srbiji vladajućima preostaje da u parlamentu, prije njegova raspuštanja, proglase Akt o promeni Ustava čime će se stvoriti uvjeti za reformu pravosuđa, a njezine prve naznake bit će konstituiranje Visokog savjeta sudstva i Visokog savjeta tužiteljstva. Piše Zoran Daskalović

 

Intervju, Jelena Jurišić: Stalno nam se prijeti strašnom Rusijom

"Uz težnje Moldavije, Ukrajine i Gruzije da postanu članice NATO-a i uz očitu namjeru da ih se primi, pritisak na rusku granicu bit će sve jači. Da političari ozbiljno misle kada nam govore da žele mir, prihvatili bi ruske zahtjeve kao osnovu za ozbiljne razgovore i tragali za kompromisima koji bi nas oslobodili utrke u naoružanju i smanjili utjecaj vojnih blokova", smatra profesorica na Hrvatskim studijima i vanjskopolitička komentatorica, bivša dopisnica iz Moskve. Intervju vodio Nenad Jovanović

 

Od azila do nemila

Australski program procesuiranja azilanata u prekomorskim izbjegličkim centrima primjer je ozbiljnog kršenja ljudskih prava, na što upozorava niz organizacija, a zabrinjava i to što su države poput Velike Britanije i Danske iskazale interes za njegovim repliciranjem. Piše Tena Erceg

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Đokovići

E da ti kažem, ima i bruka na muku i bruku. Šalje mom prezimenjaku teniseru poruku patrijarh srpski! Alo, patrijarh teniseru! I piše mu, "dragi Nole", pa onda mu kaže nešto o tome kako je on, taj "dragi Nole" rastao u Nemanjića zemlji. Zemljo nemanjićka otvori se

 

Intervju, Vladimir Skračić: Ljepota i slava Kornate su došle glave

"Nije oznaka nacionalnog parka razorila Kornate, već bahatost, neznanje, prezir prema učenju i bezdušnost. Istina je da ni Kurnatari u ovoj priči nisu bez grijeha. No oni su od prvoga dana isključeni iz bilo kakvoga partnerstva u odlučivanju pa su radili na svoju ruku", rekao je znanstvenik i sveučilišni profesor o monografiji posvećenoj kulturi i povijesti Kornata. Intervju vodila Ivana Perić

 

Slike i prilike

Tri vrsna klasika crtanih romana za otvaranje godine: prvi govori o odnosima obitelji obilježene rigidno kršćanskim svjetonazorom, drugi je epski krimi-triler s natruhama fantastičnog, a treći donosi rane radove domaćeg velikana u ritmu prvoboraca novog vala. Piše Bojan Krištofić

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Sine, istina boli

Što biste voljeli čuti na svom pogrebu, prepričava Ćiro Blažević vic u Nedjeljom u 2, pa odgovara: Gle, mrda se! Ispričao je i kako su sportaši tu da prave mostove, kako je Đoković najveći sportaš planete, ali i da se vlastitoj kćeri ne javlja na telefon jer je antivakserica