Točno u podne, 3. avgusta, na Jelačićevom trgu u Zagrebu počela je polusatna antiratna akcija koju već tradicionalno provode organizacije civilnog društva iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u znak sjećanja na civile poginule i protjerane tokom i nakon Oluje 1995. godine. Desetak aktivista civilnog društva ispred spomenika banu Jelačiću postavilo je transparente s natpisima "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas", "Odajmo počast svim žrtvama" i "Nacionalizam ubija".

Nakon polusatnog stajanja, poruku nevladinih organizacija pročitala je Nela Pamuković, koordinatorica udruženja Centar za žene žrtve rata – ROSA:

"Protestna antiratna akcija "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas održava se u znak sjećanja na naše sugrađane, državljane ove zemlje ubijene i protjerane tijekom i nakon vojne operacije Oluja. Akcijom izražavamo solidarnost sa svim žrtvama rata i sa svim žrtvama zločina počinjenih u naše ime. Za vrijeme i nakon operacija Oluja pripadnici Hrvatske vojske i policije te civili počinili su veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom RH, a najveći broj tih zločina nikada nije procesuiran".

- Prema procjenama civilnog društva, tijekom i nakon Oluje ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njezinih građana, čiji je povratak godinama bio sustavno otežavan i onemogućavan. Suprotstavljamo se državnom poricanju činjenica te ukazujemo i upozoravamo na to da su tijekom i nakon ove operacije ubijeni naši sugrađani srpskog etniciteta, njihova je imovina pokradena i uništavana, članovi njihovih obitelji su protjerani, a povratak im je de facto onemogućen. Društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti. Zahtijevamo procesuiranje počinitelja ratnih zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje. Zločini u Oluji su odgovornost hrvatske države. Neshvatljivo nam je neodgovorno ponašanje hrvatskih političara prema suočavanju s prošlošću. Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina, prema ljudima koji su ubijeni. Za nas kao predstavnice i predstavnike civilnog društva, suočavanje s Olujom treba biti put pomirenja, a ne put razdora. To ne treba biti put slavlja, nego put razumijevanja. Sve dok se ne suočimo s ratnim zločinima u Oluji, nemamo pravo upirati prste u druge, naglasila je Nela Pamuković.

Ana Gvozdić iz Inicijative mladih za ljudska prava naglasila je da protesti, incidenti i vrijeđanje učesnika pokazuju koliko je javnost slabo upoznata sa zločinima koji su počinjeni protiv civila i naših sugrađana nakon Oluje.

- Zahtijevamo od institucija da žrtvama i cijelom društvu omoguće pravo na istinu i pravo na pravdu kako bismo znali što se dogodilo, kako bi počinitelji bili procesuirani, a pravda zadovoljena. Ljudi koji su danas razgovarali s nama nisu upoznati s tom istinom, a još više boli to što osjećam nevoljkost da se s tom istinom suoče. Našem društvu je neophodno da se suočimo s prošlošću i sa zločinima koji su počinjeni u naše ima. Zato zahtijevamo od vlasti da se suočava s prošlošću jer samo tako možemo graditi budućnost održivog mira, rekla je Ana Gvozdić.

Prisustvo brojnih policijskih snaga tokom ove akcije,  koje su trebale spriječiti fizičko nasilje, objasnila je činjenicom da je Oluja događaj koji je jako zastupljen u javnom prostoru.

- Morali smo u javni diskurs uključiti teme koje nisu zastupljene, da progovaramo o civilima koji su ubijani, kojima su kuće spaljene, a imovina pokradena. O onima koji su bili prognani i kojima je povratak bio otežan. O svemu tome moramo progovarati čak i ako u našem društvu ima ljudi koji nisu voljni slušati o tome, rekla je i naglasila da postoje samo dvije presude za ratni zločin. Na komentar novinarke iz N1 da je prema podacima DORH za zločine u Oluji do 2017. procesuirano 2.380 osoba, Gvozdić je rekla da treba razlikovati počinioce zločina od počinilaca ratnih zločina.

Razgovarali smo s nekima od učesnika akcije. Nada Peratović rekla nam je da je prognanica iz Banjaluke.

- Početkom 90-ih sam s porodicom morala napustiti rodni grad jer nismo bili po volji srpskih vlasti koja su nas otjerale. Shvaćam što znači biti žrtva i biti protjeran, zato sam došla da podržim one koji nisu tu i da skrenem pažnju na žrtve tokom i nakon operacije Oluja. Solidarna sam sa žrtvama s "druge strane", tu sam da podsjetim na sve one koji nisu s nama i da ih nismo zaboravili, ali i da tražim da se počinioci zločina procesuiraju. Kako sam odlazak iz Banja Luke teško podnijela, mogu shvatiti tuđe boli i traume, rekla nam je Peratović koja je s ostalima aktivistima trpjela vrijeđanja od strane nekoliko pojedinaca koji su im dobacivali da su "četnici" i "srpski plaćenici".

- Ovakve negativne reakcije najbolje pokazuju koliko je javnost uopće upoznata da su u Oluji i nakon nje ubijani civili. Da više znaju, imali bi više sućuti i bili bi solidarniji sa žrtvama. Ali ovakve provokacije neće nas spriječiti. Upravo suprotno, one pokazuju da moramo raditi više i intenzivnije te ono što zagovaramo činiti javno dostupnijim kad to već institucije ne rade, rekla nam je Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Po riječima antifašista Davida Bilića, sadašnja situacija je posljedica pristupa u kojem se s jedna strane nastupa trijumfalistički, a s druge se pokušavaju instrumentalizirati žrtve rata i operacije. Želim pokazati poštovanje prema žrtvama i dati doprinos da se zna prava istina o onom što se desilo - da je nakon te operacije izbjegao velik broj Srba, da su mnogi zastrašivani kako se ne bi vratili i da se radilo sve da odu oni koji su preostali. Sve je to godinama bilo zataškavano, a povijest je iskrivljavana. Htio bih da se konačno počne pričati o onom što je bilo bez ostrašćenih pristupa i da to ne bude moneta za potkusurivanje ljudi niti zamjena za konkretnu politiku koja će učiniti dobro čitavom društvu, kao i na područjima na kojima i Hrvati i Srbi jako teško žive i iz kojih se iseljavaju u inozemstvo. Situacija se u ovom smislu pogoršava, rekao je Bilić.

Nikola Puharić, predsjednik Upravnog odbora Inicijative mladih za ljudska prava bio je optimističniji.

- Reakcije su bile podijeljene; neke su bile vrlo negativne, a druge pozitivne. Iako su one izrečene tiho i šaptom, mislim da to govori da je društvo podijeljeno i da postoji većina koja podržava solidarnost za žrtvama Oluje, rekao je Puharić.

Podrška akciji stigla je i iz Bosne i Hercegovine.

- Smatramo da je obilježavanje stradanja u Oluji obaveza svakog građanina a posebno nas iz BiH jer je tu završio velik broj izbjeglica koji i danas tu žive, prije svega na području entitetu Republike Srpske. Osim toga, u Oluji je učestvovala i Armija BiH. Mi ćemo nastaviti podržavati takve akcije jer kad imate i jednu osobu koja će ustati i javno reći da je nešto bio zločin, to je dovoljno da se skine etiketa odgovornosti s cijelog jednog naroda jer to znači da se ne slažu svi s politikom država koje prešućuju zločine, rekao nam je Edvin Kankaćurić, koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije iz Sarajeva.