Prema preliminarnim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, na izborima za gradonačelnika Zagreba uvjerljivo vodi Tomislav Tomašević (Možemo!) sa 41,7 posto glasova. Tijesna borba vodi se za drugo mjesto: Jelena Pavičić Vukičević (BM 365) ima 12,1 posto, Miroslav Škoro (Domovinski pokret) 12,2, na četvrtom mjestu je Davor Filipović (HDZ) s 9,9 posto, a peti Joško Klisović (SDP) sa 7,8 posto glasova. U trenutku pisanja teksta prebrojano je gotovo 59 posto biračkih mjesta. Slični su rezultati i za zagrebačku Skupštinu. Platforma Možemo! dobiva 39,8 posto glasova, slijedi HDZ s 11,4 posto, Domovinski pokret 10,6 posto, Stranka 365 rada i solidarnosti 10,2 posto i SDP 8,8 posto.
U Splitu je u vodstvu Ivica Puljak (Centar) s 28,7 posto glasova, a drugi je Vice Mihanović (HDZ) s 20,7. Željko Kerum je na trećem mjestu sa 14,4 posto. Slična situacija je i listama – Centar (21,5 posto), HDZ (20,9 posto), HGS (11,7 posto) te dalje SDP 10,9 posto i Možemo! 10,4 posto. Prebrojano je nešto više od 40 posto glasova.
U Rijeci vodi Marko Filipović (SDP) sa 30 posto glasova. Iza njega je Davor Štimac (nezavisni) sa 16,9 posto, a treći Josip Ostrogović (HDZ) sa 13,3 posto. Među strankama je prvi SDP, slijede HDZ i NL Davora Štimca, Most, PGS pa Možemo!
U Osijeku je u vodstvu Ivan Radić (HDZ) sa 39,2 posto glasova. Na drugom mjestu je Berislav Mlinarević (Domovinski pokret) s 19,7 dok je treći Goran Kušec (SDP) sa 17,8 posto koji se također nada drugom krugu. Prebrojano je 61 posto glasova.
Trijumf SDSS-ovaca
U Sisačko-moslavačkoj županiji u utrci za zamjenika župana iz reda srpske nacionalne manjine vodi Mirjana Oluić (SDSS) (1121) koja je dobila dvostruko više glasova od dosadašnjeg zamjenika Dušana Bjelajca (663), dok je treći Milan Vukelić (249).
Jasno je i u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je na prebrojanih 62 posto biračkih mjesta prvi Srđan Jeremić (SDSS) (2862 glasa), ispred Dragana Crnogorca (grupa građana – 901 glas)
U Ličko-senjskoj vodi Milan Uzelac (SDSS) drugi je Đorđe Gvozdić (grupa birača); u Karlovačkoj Dejan Mihajlović (SDSS) ispred Dušana Predovića (DSS); u Bjelovarsko-bilogorskoj Saša Lukić (SDSS), Igor Pavković (SDSS) u Virovitičko-podravskoj, Nikola Ivanović (SDSS) u Požeškoj, a Radomir Čvarković (SDSS) u Osječko-baranjskoj županiji. U Primorsko-goranskoj u utrci vodi kandidat SDP-a, IDS-a i PGS-a Petar Mamula. Ognjen Vukmirović (SDSS) nema konkurenciju pa će ostati zamjenik župana Šibensko-kninskoj županiji.
Prema prebrojanih 78 posto biračkih mjesta u utrci za novog zamjenika gradonačelnika u Vukovaru vodi Srđan Kolar (SDSS) – 895 glasova ispred dosadašnjeg zamjenika Srđana Milakovića (DSS) – 626 glasova. U tom gradu Ivan Penava (IP-NL) i Nikola Mažar (HDZ) idu u drugi krug na izborima za gradonačelnika. U Gradskom vijeću, SDSS je treći (11,5 posto), iza NL-Ivan Penava i HDZ-a, a ispred DSS-a (5,9 posto).
U Borovu vodi Nikola Baćanović (SDSS), u Negoslavcima Dušan Jeckov (SDSS) nema konkurenciju, kao i Danijela Mlinarević (grupa građana) u Jagodnjaku te Milan Vrga (SDSS) u Gvozdu. Nikola Arbutina (SDSS) vodi ispred Branislava Joke (Reformisti) u Dvoru. U Glini na izborima za zamjenicu gradonačelnika Branka Bakšić (grupa birača) je ispred Bojane Matijević (SDSS), u Hrvatskoj Dubici vodi se mrtva trka između Stevana Todorovića (grupa birača) i Đorđa Tomića (SDSS), dok je u Hrvatskoj Kostajnici Duško Grbić (SDSS) ispred Miodraga Ljubenkovića (grupa birača) i Milene Grbić (SDP), a u Topuskom Jelena Roknić (grupa birača) vodi ispred Dalibora Trkulje (SDSS).
"Prljava kampanja traje danima"
Na lokalnim izborima danas je u Zagrebu glasao i predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac koji je pozvao birače da u što većem broju iziđu na glasanje.
- Jako je važno da birači iziđu u što većem broju na lokalne izbore, jer je to jamstvo da će se braniti demokracija. Kad su u pitanju građani srpske nacionalnosti, to je garancija da će politika srpske zajednice doprinijeti obrani demokracije te istovremeno boljoj participaciji i boljim zaštitnim mehanizmima za unapređenje njihovih prava - rekao je Pupovac za Novosti.
Nakon zatvaranja glasačkih mjesta objavio je da je značaj ovih izbora višestruk.
- U Zagrebu se očekuju promjene koje će po svoj prilici prekinuti dugi kontinuitet jednog tipa vlasti, u Vukovaru se očekuje da se prekinu politike nacionalnih podjela i sukoba po nacionalnoj osnovi, u Kninu se očekuje značajnija participacija srpske zajednice i obnova političkog sudjelovanja Srba na području Knina, a u Rijeci se očekuje da SDP koji je oslabljena stranka potvrdi zadnje uporište u velikim gradovima koje ima. Ovi izbori su neka vrsta bitke hoće li se desne stranke poput Domovinskog pokreta i njima bliskih saveznika afirmirati na ovim izborima ili će afirmirane stranke poput HDZ-a sačuvati politiku desnog centra i osigurati da takva politika bude kakav-takav jamac od prodora desničarskih politika - rekao je Pupovac.
Na pitanje o prljavoj kampanji pojedinih političkih grupacija u nekim sredinama, odgovorio je da ta prljava kampanja traje danima, kako od strane bivših članova SDSS-a, tako i od onih koji sebe predstavljaju kao bolji ljudi i bolje političari, ali u praksi se ponašaju kao lošiji ljudi i prljavi političari.
- Sigurno je da će SDSS imati bolji rezultat nego prije četiri godine u najvećem dijelu jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojima ima svoje kandidate. To će biti potvrđeno u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, na štetu ostataka starih politika i otpadnika od SDSS-a, a koje su služile, ne da napadaju HDZ, SDP ili nekog drugog, nego da napadaju isključivo SDSS - zaključio je Pupovac.
Slična izlaznost kao 2017. godine
Do 16,30 sati glasalo je 35,54 posto birača, dok je prije četiri godine to učinilo njih 35,15 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP). To je 22 tisuće birača više nego 2017., rekao je glasnogovornik i član DIP-a Slaven Hojski za Hrvatski radio. Od tri milijuna i 660 tisuća onih s pravom glasa, svoje je biračko pravo iskoristilo milijun i 210 tisuća birača. Među županijama, najbolja izlaznost je u Ličko-senjskoj županiji (47,2 posto), a najlošija u Osječko-baranjskoj županiji (33,46 posto). U glavnom gradu, Zagrebu, glasalo je 34 posto, malo manje nego prije četiri godine kada je glasalo 34,24 posto birača. Slična je izlaznost u Splitu (33,7 posto), a manja u Osijeku (28,7 posto) i Rijeci (28,2 posto). Dobra je izlaznost i na Banovini, tj. u Sisačko-moslavačkoj županiji - 37,4 posto.
Glasalo se i u šatorima
Sva biračka mjesta za lokalne izbore, pa i u potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji, otvorena su u nedjelju u 7 sati, potvrdila je članica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ivana Belec, izvještava Hina.
U toj su županiji otvorena sva biračka mjesta, pa i onih 25 pod šatorima, rekla je Belec izražavajući nadu da, unatoč činjenici da se radi o vrlo kvalitetnim šatorima, neće biti kiše. Razorni potres koji je krajem prosinca pogodio Baniju oštetio je i zgrade u kojima su ranije bila biračka mjesta, pa je dio njih morao biti izmješten u 25 šatora.
Što biramo?
Lokalnu vlast za iduće četiri godine ima pravo birati 3,66 milijuna birača, a mogu to učiniti na 6.572 biračka mjesta. Birači odlučuju tko će ih zastupati u 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Biraju i svoje općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Ukupno se bira 12 zamjenika župana iz redova manjina, deset iz redova srpske i po jedan iz redova češke i talijanske manjine. Srpska manjina bira zamjenika gradonačelnika u deset gradova, talijanska u šest, i češka u dva grada. Najbrojniji su zamjenici načelnika općina iz redova manjina – bira ih se 20 iz redova srpske manjine, pet iz redova talijanske, tri iz redova mađarske, po dva iz redova bošnjačke, rusinske i romske manjine, po jedan iz redova češke i slovačke manjine i 14 iz redova hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Laži o masovnom glasanju birača iz Srbije
Ministarstvo unutarnjih poslova je objavilo da na dan izbora svi hrvatski državljani s pravom glasa mogu ući u Republiku Hrvatsku iz drugih država, a neće ih se tražiti negativan PCR test, kao što je to inače slučaj. Dolazak u Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, i te se osobe smiju u Hrvatskoj zadržati 12 sati.
Na ulazu u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine osobna vozila čekaju od sat vremena do preko dva sata. I na prijelazu Bajakovo na ulaz se jutros čekalo preko dva sata, dok se na prijelazu Harmica čeka pola sata, koliko osobna vozila čekaju i na izlaz na prijelazu Macelj. Iz MUP-a su objavili kako broj zahtijeva za ulazak u Hrvatsku po osnovi "neodgodiv osobni razlog" (što uključuje i ulazak u Hrvatsku bez testa i karantene zbog izbora) nije povećan u odnosu na nedjelju prije tjedan i prije dva tjedna.
"S obzirom na interes medija po pitanju ulaska hrvatskih državljana u Republiku Hrvatsku prema kategoriji neodgodivog osobnog razloga, obavještavamo da su danas, 16. svibnja 2021. godine, od ponoći pa do podne u RH po navedenoj osnovi ušla 892 hrvatska državljana, a što ne odudara od prosjeka ako uzmemo u obzir prošlu i pretprošlu nedjelju (2.5. - 724, 9.5. - 683 ulaska do podne).
Glasa se od 7 do 19 sati, do kada traje i izborna šutnja. Prve izborne rezultate DIP će objaviti u 21 sat.
Plenković: Nadam se da će što više birača glasati
"Drago mi je da se danas održavaju redoviti izbori za naše predstavnike u lokalnoj samoupravi. Nadam se da če što veći broj hrvatskih građana iskoristiti svoje pravo. Mislim da je to ključno i dobro, izbori tome i slaže. Vjerujem da će odaziv birača unatoč vremenu koje je polu-oblačno biti dobar. Nadam se da ćemo večeras zajedno imati priliku analizirati rezultate prvog kruga lokalnih izbora", rekao je premijer Andrej Plenković nakon glasanja, prenosi portal Index.
Zbog epidemije koronavirusa, maske su obvezne u zatvorenom, ali i na otvorenom ako se ne može držati razmak veći od dva metra. Dođe li birač na biračko mjesto bez maske, predsjednik, odnosno potpredsjednik biračkog odbora ovlašten je dati mu masku.
Biračima se preporučuje da ponesu vlastitu kemijsku olovku te da se u zatvorenom zadržavaju čim kraće. Preporučuje im se i da u nedjelju ujutro izmjere temperaturu, pa ako je viša od 37,2 stupnja ili imaju neke druge simptome karakteristične za covid, da se jave liječniku.
60 tisuća manje birača
Rješenjem ministra pravosuđa i uprave zaključen je popis birača za predstojeće lokalne izbore u koji je upisano 3.660.165 birača, što je za oko 60 tisuća birača manje u odnosu na izbore 2017. U popis birača koji će birati članove predstavničkih tijela uključeno je i 111 birača državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.
Na lokalnim izborima 2017. u popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela bilo je upisano 3.719.182 birača, od čega 25 birača državljana drugih država članica Europske unije, dok je ih je za izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane i zamjenike bilo upisano 3.719.157.
Ministarstvo pravosuđa i uprave zaključilo je popis birača iz redova pripadnika nacionalnih manjina u koji je po općinama i gradovima za izbore za zamjenike župana upisano 123.967 birača, dok je za izbore za zamjenike općinskih načelnika i gradonačelnika upisano 59.857 birača "iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda".
