Katastrofalne poplave poput nedavne tijekom koje je u zapadnoj Evropi poginulo više od 200 ljudi, od čega barem 170 u Njemačkoj, mogle bi se u budućnosti događati mnogo učestalije. Pokazuje to studija objavljena krajem lipnja u uglednom časopisu "Geophysical Research Letters" i temeljena na visokorezolucijskim kompjuterskim modelima. Prema istraživanju, sporih oluja bi do kraja stoljeća u najgorem scenariju moglo biti 14 puta više. Što se oluja sporije kreće, više kiše padne na ograničenom prostoru i time se povećava rizik od poplava. Ovo je prva studija koja pokazuje povezanost visokih temperatura uzrokovanih klimatskom krizom i sporih oluja u Evropi, koje uzrokuju ekstremnu količinu padalina. "Simulacije daju naslutiti da bi se moglo dogoditi i gore no što je bila recentna poplava", rekao je za britanski list "Guardian" Abdullah Kahraman sa Sveučilišta u Newcastleu.
Znanstvenici smatraju da razlog usporavanja vremenskih sustava leži u zagrijavanju Arktika, koje dovodi do usporavanja visinskih vjetrova. Fenomen je već dovođen u vezu s razornim toplinskim udarima u Rusiji i poplavama u Pakistanu. Iznenađuje da je ovim promjenama zahvaćen i hladniji sjever Evrope. "Ustanovili smo da potencija za tako ekstremne kišne oluje postoji u cijeloj Evropi, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju", dodao je Kahraman.
Znanstvenici odavno predviđaju da će se povećati broj poplava, toplinskih udara, suša i oluja, no čak su i oni šokirani nedavnim događajima. Strahove da su ljudske aktivnosti uzrokovale drastičnije klimatske poremećaje no što se do sada previđalo pojačali su toplinski udari u SAD-u i Kanadi. U kalifornijskoj Dolini smrti zabilježena je temperatura od 54,4 Celzijeva stupnja, što je lako moguće najviša temperatura ikada zabilježena na Zemlji. Sedam godina od 2014. do danas najtoplije su u povijesti, odnosno otkako traju mjerenja, a smatra se da je riječ o posljedicama ispušnih plinova i spaljivanja šuma.
Europska komisija predvođena Ursulom von der Leyen prošlog je tjedna prezentirala svoj "Fit for 55" paket od 13 mjera, kojim se predviđa da se do 2030. emisije stakleničkih plinova reduciraju za 55 posto u usporedbi s razinom iz 1990., kao i da se klimatska neutralnost postigne već 2050. Nacrt podrazumijeva zabranu prodaje automobila s pogonom na fosilna goriva nakon 2035. i ograničenje količine ispušnih plinova u energetski intenzivnim industrijama i zračnom prijevozu. Tu su i porez na ugljik koji će plaćati neeuropske tvrtke kako bi se spriječilo da u EU zahvaljujući nižim cijenama ulazi prljavi uvoz, kao i porez na gorivo na letovima unutar EU-a. Kontinent bi se narednih desetljeća trebao dramatično transformirati, što će se itekako odraziti na životne navike građana.
Upitno je što će se od svega toga i ostvariti. Već se naveliko izvještava o žestokim sukobima između zagovornika zelenih politika i predstavnika industrije, ali i između članica EU-a, koje su izazvali ovi prijedlozi. Istočnoevropske države mnogo više ovise o fosilnim gorivima i mnogo su lošije pripremljene na zelenu tranziciju no zemlje na zapadu. Poljska, primjerice, inzistira na zadržavanju ugljena, glavnog izvora energije u toj zemlji. Treba se prisjetiti i masovnih prosvjeda "žutih prsluka" koje su u Francuskoj izazvale najave povećanja poreza na dizel i benzin, pa je teško očekivati da će Emmanuel Macron podržati ovako ambiciozan i skup plan manje od godinu dana prije predsjedničkih izbora. Što se Njemačke tiče, mediji nagađaju da bi ova poplava mogla utjecati na rujanske izbore za Bundestag, baš kao što su poplave iz 2002. pomogle tadašnjem SPD-ovom kancelaru Gerhardu Schröderu i Zelenima da pobijede na izborima održanima te godine. Sadašnji je kancelarski kandidat CDU-a Armin Laschet kritiziran jer je u prošlosti iskazivao razumijevanje za industriju. Tek treba vidjeti hoće li i koliko poplava poboljšati šanse Zelenih i njihove kandidatkinje Annalene Baerbock. Stranka se do sada ustručavala iskorištavati aktualnu tragediju u svrhu prikupljanja predizbornih bodova.
