Novosti

Politika

Mladi žele istinu o ratu

Mladi iz Srbije i Hrvatske zasićeni su nasljeđem ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije, ali žele saznati istinu o ratovima kako se oni ne bi koristili za održavanje međunacionalnih neprijateljstava, zaključak je istraživanja Centra za razvoj demokratskog društva Europolis i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka

N00sm2n2s8ctm8oy9y4gth4vrgp

Mladi iz Srbije i Hrvatske zasićeni su nasljeđem ratova 1990-ih na prostoru nekadašnje Jugoslavije, ali su zainteresirani da saznaju istinu o ratovima kako se oni ne bi koristili za održavanje međunacionalnih neprijateljstava na ovim prostorima. To je zaključak istraživanja Centra za razvoj demokratskog društva Europolis i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka u kojem je učestvovalo 660 mladih iz Srbije i Hrvatske starosti od 18 do 30 godina.

Ispitanici iz obje države davali su slične odgovore na postavljena pitanja: umjereno zainteresiranih za temu ratova 1990-ih ima oko trećine, vrlo je zainteresirano bilo 39 posto mladih iz Srbije i 28 posto iz Hrvatske. Velika većina voljela bi znati više o ratovima 1990-ih, a preko pola ih smatra da su im informacije o tome potpuno ili djelomično dostupne. Oko trećine ispitanih, 37 posto iz Srbije i 34 posto iz Hrvatske, slaže se da je utvrđivanje činjenica o zločinima iz prošlost preduvjet za pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije, a slični su postoci onih koji se ne slažu s tom tvrdnjom.

Čak 88 posto mladih u Srbiji i 87 posto u Hrvatskoj slaže se da svatko tko je počinio ratni zločin, bez obzira na to koje je nacije ili vjere, mora odgovarati pred sudom. Oko 56 posto ispitanih u Srbiji i 57 posto u Hrvatskoj u potpunosti se ili djelomično slaže s tvrdnjom da su suđenja za ratne zločine uslov za pomirenje naroda na prostoru nekadašnje SFRJ, a velika većina smatra da žrtve rata trebaju biti popisane imenom i prezimenom.

Najveća razlika u stavovima odnosi se na tvrdnju da bi se svaka država trebala baviti samo svojim žrtvama. Polovina ispitanih iz Srbije se izjasnila da se uopće ne slaže s takvim stavom, dok se u Hrvatskoj ne slaže samo 34 posto. Broj onih koji smatraju da bi se svaka država trebala baviti samo svojim žrtvama isti je u obje zemlje – 12 posto.

Istraživanje je provedeno od maja do septembra ove godine u okviru projekta ‘Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regionu bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u’. REKOM, odnosno Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenih na prostoru bivše SFRJ od 1991. do 2001., inicijativa je za osnivanje međudržavne komisije koju bi trebale osnovati članice nekadašnje SFRJ u cilju utvrđivanja činjenica o svim ratnim zločinima.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više