Novosti

Kronika

‘Mislili smo da mijenjamo svijet’

Sadržaj i poruke ‘Feral Tribunea’ mogu se sažeti u jednu rečenicu: Nacionalizam je glup, smiješan i opasan, rečeno je na tribini ‘Smijeh slobode’ održanoj u dvorani Srpskog privrednog društva ‘Privrednik’ u Zagrebu

Sadržaj i poruke ‘Feral Tribunea’ mogu se sažeti u jednu rečenicu: Nacionalizam je glup, smiješan i opasan, rečeno je na tribini ‘Smijeh slobode’, održanoj 29. septembra u dvorani Srpskog privrednog društva ‘Privrednik’ u Zagrebu na kojoj je predstavljena istoimena knjiga Borisa Pavelića.

Govoreći u ime izdavačke kuće ‘Adamić’, novinar i pisac Dragan Ogurlić istaknuo je da je Pavelićeva knjiga plod dugotrajnog studioznog proučavanja i da je za manje od godinu dana doživjela tri izdanja.

- Prvo smo za sajam u Puli pripremili izdanje od 750 primjeraka koje je otišlo za 40 dana, a onda smo štampali još 1.500 primjeraka koji nestaju ovih dana. Do kraja godine pripremit ćemo i treće izdanje koje će za razliku od prva dva sadržavati i indeks imena i pojmova korištenih u knjizi koji do sada nismo objavljivali, kako ne bismo olakšali posao eventualnim progoniteljima koji bi podizali tužbe - rekao je Ogurlić.

Istaknuo je da knjiga nije lagano i lepršavo štivo, već ozbiljan sadržaj koji govori i o društvenom okruženju u vrijeme kad je ‘Feral’ izlazio.

Boris Rašeta, jedan od novinara ‘Ferala’ koji sada radi u dnevnom listu ‘24 sata’, naglasio je da pisanje u oba medija, bez obzira na različite uloge u društvu, mora biti istinito i zanimljivo.

- ‘Feral’ je jedini medij u Hrvatskoj i na Balkanu koji je razvijao kritički stav i bio beskompromisan u satiričkoj kritici društva, pa je pitanja kako je uspio opstati toliko godina - rekao je Rašeta, koji se osvrnuo na policijsko praćenje novinara, ali i napade i spaljivanja primjeraka lista u Splitu, gdje je stanje bilo gore nego u Zagrebu jer su članovi redakcije bili pod mnogo većim pritiskom.

- Kad sam gledao naslovnice ‘Ferala’, očekivao sam da će biti hapšenja - rekao je Rašeta. On je naglasio da su nekad novinari bili ugledni članovi društva te da su spadali u srednju klasu, dok su danas uglavnom na ivici proletarijata i prekarijata.

- Zahvaljujući internetu, danas postoji više medija nego ikad, ali se sve uglavnom svodi na copy-paste. Ako netko želi pisati analitički tekst, teško da će za to biti adekvatno plaćen – objasnio je ovaj novinar.

Matina Tenžera, zamjenica glavnog urednika studentskih novina ‘Global’, požalila se na inertnost mladih generacija koje se ne mogu natjerati ni da napišu neutralni tekst, a kamoli kritički. To je izazvalo Ogurlića da podsjeti da su starije generacije 70-ih i 80-ih imale na raspolaganju besplatnu ‘igraonicu’: omladinske medije u kojima su kritički pisali o temama u društvu i iz kojih su izišli brojni vrsni novinari. Na pitanje iz publike koliko mediji uopće mogu kritički pisati o društvu, s obzirom da su pojedini tekstovi nekad bili tema partijskih sastanaka, a danas lete tužbe i otkazi, rekao je da su smjene bile česte i u omladinskom novinarstvu.

- Željko Krušelj, jedan od nekadašnjih novinara i urednika ‘Poleta’, u svojoj doktorskoj disertaciji koju ćemo uskoro objaviti došao je do podatka da je od 1976. do 1990. promijenjeno 13 garnitura rukovodstava Saveza socijalističke omladine Hrvatske i 11 redakcija, a da je za ‘Polet’ svih godina pisalo 2.100 ljudi. Imali smo osjećaj da mijenjamo svijet, ali su naše novine bile kontrolirane - rekao je Ogurlić i dodao da je i ‘Polet’ kao republičko glasilo pod uredništvom Mladen Babuna u prvoj polovini 90-ih imao tiražu od 85.000 primjeraka, kao i da je u svakom većem gradu u Hrvatskoj postojao neki omladinski list.

Mlađi učesnici tribine, student Bartul Čović iz Mreže antifašistkinja Zagreba i politolog Nebojša Manojlović iz Vukovara, s tekstovima ‘Ferala ’ su se susreli posredno, preko biblioteke ‘Feralovih’ autora ili preko ‘Peščanika’. Obojica su naglasili i da su ‘Feralovi’ novinari i danas prisutni, pa i u ‘Novostima’, koje po mišljenju učesnika tribine nastavljaju ‘Feralovu’ društvenu ulogu, objavljujući kritičke i analitičke tekstove. Manojlović je naglasio i da je ovoj zemlji potreban dijalog i slušanje tuđih mišljenja, čega nema, pa i da je i u vrijeme postojanja ‘Ferala ’ i kasnije Beograd bio otvorenija sredina, kao i da je Zagreb danas mnogo otvoreniji od Vukovara.

- Ja sam u Hrvatskoj Srbin i na mene se gleda samo kao Srbina - rekao je Manojlović, na što je Rašeta podsjetio da se ‘Feral’ bavio i preispitivanjem stereotipa, pa i onih prema Srbima.

Tribinu je moderirala Azra Ayyash, a brojna publika u kojoj su bili predstavnik Ambasade Republike Srbije u Hrvatskoj, predstavnici SPC-a, brojni omladinski aktivisti i rukovodioci te članovi srpskih organizacija, svojim pitanjima pokazala je velik interes za temu i položaj novinarstava nekad i sada, iz čega se može zaključiti da je tribina itekako uspjela.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više