Na saborskoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, u ime Kluba zastupnika SDSS-a govorio je Boris Milošević.
- U obrazloženju ovog Zakona stoji da se njime nastoji pomoći u rješavanju demografskih pitanja kroz olakšani postupak dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te za hrvatske iseljenike. Konkretno, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika u ravnoj liniji i njihove bračne drugove i dodatno se uvjeti liberaliziraju, dakle ne moraju ispunjavati uvjete koje sada po važećem zakonu moraju, a to je poznavanje jezika i pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Ovaj prijedlog Zakona zapravo cilja hrvatske iseljenike – rekao je Milošević i pojasnio što je iseljenik: ‘Prema zakonu iseljenik je osoba koje se iselila prije 8.10.1991. iz RH, ali to nije osoba koja je promijenila prebivalište i otišla živjeti na područje neke republike bivše države’.
- U ovom prijedlogu propustilo se urediti jedno od temeljnih načela stjecanja državljanstva - po porijeklu, da dijete čiji su roditelji u trenutku rođenja hrvatski državljani, postaje i samo hrvatski državljanin. Tako bi i osoba koja je npr. rođena u Srbiji ili u BiH, a roditelji su hrvatski državljani, trebala biti hrvatski državljanin, i ako je osoba rođena u bivšoj državi ili ako je rođena danas. No mi imamo problem. Zbog kompleksnih republičkih propisa koji su jasno govorili da ako su roditelji istog republičkog državljanstva, djeca koja su rođena u bivšoj državi na području Srbije ili BiH, mogla su biti državljani samo te republike. I onda bi matičar greškom upisao državu rođenja, a to se nije provjeravalo zato što to tada nije proizvodilo pravne učinke. No sad naknadno imamo problem da te osobe nisu hrvatski državljani, da ne mogu steći hrvatsko državljanstvo, iako članak 4. stavak 1. kaže da dijete rođeno od hrvatskih državljana jest hrvatski državljanin. Dakle, greškom su upisani u državljanstvo druge države, no stav MUP-a je da je povrijeđeno načelo pravnog kontinuiteta, iako su im roditelji hrvatski državljani – naveo je Milošević.
Preporuka za Jasenovac - korak naprijed
Milorad Pupovac se osvrnuo na najavu ministrice znanosti i obrazovanje Blaženke Divjak da će njeno Ministarstvo dati preporuku da učenici osmih razreda posjete Spomen-područje Jasenovac.
- Prema podacima, Jasenovac, to strašno stratište iz Drugog svjetskog rata, lani je posjetilo 15 školskih grupa iz osnovnih i srednjih škola Hrvatske te 19 školskih grupa iz stranih država. Dakle, ta činjenica da je više posjetilaca bilo iz Italije nego iz Hrvatske je izrazito zabrinjavajuća, pogotovo u kontekstu svega što se događa, u vremenu kad djeca ne znaju što je ispravno a što nije; da li je pozdrav ‘Za dom spremni’ dopušten ili nije dopušten; da li je veličanje ustaštva dopušteno ili ne. Zato takva najava Ministarstva predstavlja značajan korak te se nadam se da će uslijediti još koji pozitivan korak kako bismo u aprilu svi koji trebamo bili zajedno u istoj koloni na Dan sjećanja za žrtve Jasenovca – iznio je Pupovac te se osvrnuo na pitanje slobode medija za koju smatra da se ‘djelomično želi ugušiti od strane pojedinih zastupnika’.
- Treba štititi novinarsku profesiju, kao i profesiju saborskog zastupnika. Treba štititi profesiju suca, kao što treba štititi profesiju nastavnika i učitelja. A ako negdje nešto ne valja u sistemu, onda treba napadati samo mjesto gdje ne valja. Posebno zabrinjavajuća činjenica jest i da je javni servis HRT u posljednjih par mjeseci podnio 33 tužbe protiv drugih medija. Pa gdje bismo mi zastupnici dospjeli kad bi nakon što je napisano nešto u medijima o nama ili našim strankama, išli posezati za tim da branimo svoju čast i ugled, kao što to čini HRT? 33 tužbe u dva mjeseca su razlog zbog kojeg će Klub SDSS-a razmisliti o tome da HRT-u zabranimo da spominje naša imena i da nas traži za bilo kakvu izjavu jer to što rade je nečasno. Na takav čin pozivamo i ostale zastupnike – pozvao je Milorad Pupovac.
