Nepravda stvorena proteklih 30 godina u sferi rada i mirovinskom sustavu teško se može promijeniti ali se može korigirati, rekao je Milorad Pupovac u ime Kluba zastupnika SDSS-a za saborske rasprave o Zakonu o mirovinskom sustavu.
- Radna mjesta i mirovine ne mogu se stvoriti Zakonom o radu i rasprave koje idu u tom smjeru zahtijevaju drugačiji pristup: ne minimalne ili nužne reforme, nego ozbiljna politička promišljanja o tome kako promijeniti položaj naše zemlje u odnosu prema drugima te odnos između siromaštava i bogatstva i između rada i kapitala. Prvo pozitivno rješenje je rješavanje problema dodataka na mirovine u prvom mirovinskom stupu s ciljem održivosti mirovinskoga sustava, a drugo je pitanje 3.000 žena koje bi 2019. trebale ići u mirovinu a za koje Zakon predviđa uvećanje mirovine za šesto, sedamsto kuna - kazao je.
Pozitivnim je ocijenio i mogućnost izbora prelaska iz riskantnijeg drugog u sigurniji prvi stup te stvaranje povoljnijeg rješenja za one koji su dosad koristili takve mogućnosti. Upozorio je na omogućavanje poticanja nastavka rada i kasnijeg umirovljenja uz povećanje prosjeka staža i nagrađivanje duljeg ostanka u svijetu rada, zapitavši pritom kako to riješiti za žene koje uz posao imaju obaveze u obitelji, s obzirom na nedostatak institucija kojima bi se nadoknadio ženski rad izvan radnoga vremena. Podsjetio je na to kako bi se produljenje radnog vijeka odrazilo na zaposlene u građevini, trgovini i ugostiteljstvu, pa istaknuo pitanje nestalnosti i nestabilnosti zaposlenja, za što je, zahvaljujući zakonskim izmjenama, ‘zaslužna’ i SDP-ova Vlada.
- Ona je podlegla tzv. liberalizaciji i fleksibilizaciji; posebno je zanimljiv taj termin ‘fleksibilizacija’, jer je fleksi navodno bilo jako seksi među desnim socijaldemokratima u Europi kad je posrijedi tržište rada i ograničavanje sigurnosti rada. U 2016. je bilo 22,2 posto zaposlenih bez trajnih ugovora o radu, a to je lani smanjeno na 20,2 posto uslijed toga što je značajan broj ljudi otišao raditi u zemlje u kojima su plaće više a uvjeti rada bolji; to je i dalje 12,4 posto više od EU-prosjeka. U Zakonu o radu vjerojatno bi trebala biti predviđena mogućnost rada do 67 godina jer bi to mnogi željeli, ali postoje ljudi koji radi zdravlja, zamora ili nekog trećeg razloga ne mogu do te dobi raditi i njima treba omogućiti da u mirovinu odu prije, sa 65 godina - rekao je Pupovac.
SDSS je najavio da će prihvatiti Zakon, ali i zahtijevati izmjene spornih odredbi.
Carinska uprava – hrvatski FBI
Ovime osnivamo i ustrojavamo jednu novu državnu upravnu organizaciju, jedno novo središnje tijelo državne uprave, i to posebnim zakonom - rekao je u ime Kluba SDSS-a u raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o državnom inspektoratu Boris Milošević.
- Taj zakon je reformski, jer se veliki broj inspekcija iz brojnih drugih resora stavlja pod jednu kapu. Time bi se ministarstva isključivo bavila izradom javnih politika, strategija i zakona, a sva upravna postupanja i svi inspekcijski poslovi bili bi prepušteni uredima državne uprave, čime bi se osiguralo dvostupanjsko rješavanje predmeta. U praksi je jedino moguće rješenje formiranje novog središnjeg tijela državne uprave koje bi preuzelo 17 inspekcija iz nadležnosti osam ministarstava – kazao je, pa procijenio da ipak neće biti otklonjena fragmentiranost javne uprave, na što nas upozoravaju iz EU.
- Sigurno ćemo postići da državna administracija lakše funkcionira, da građanima bude lakše prijaviti nekakvu nepravilnost i da se zna tko je za što nadležan i kome prijava ide. To će tijelo svakako biti konkurentno Carinskoj upravi koja je dosad bila najmoćniji dio državnog aparata, po meni čak i jači od MUP-a; po svojoj širokoj nadležnosti, ona je zamalo hrvatski FBI, zahvaljujući mogućnosti nošenja oružja i mobilnim jedinicama s jako puno ljudi. Idejom o stavljanju inspekcija pod jednu kapu treba se postići bolja koordinacija između njih, ali za to treba osigurati logistiku: da svaki inspektor ima alate za rad, vozila za teren, sredstva za poštu, mobitele, papir za printanje… Sve je to često znalo izostati - rekao je SDSS-ov zastupnik.
