S obzirom da su i najnoviji izbori za Hrvatski sabor neustavni, postoji konsenzus o nužnoj promjeni izbornih jedinica, a onda i izbornog i referendumskog zakonodavstva, zaključili su učesnici Gongovog stručnog okruglog stola ‘Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?‘ održanom u petak u Novinarskom domu u Zagrebu.
Naglašeno je i da prijedlog Gonga - napravljen na temelju istoimene analize koju je izradio profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu - predstavlja prvi korak u daljnjem rješavanju problema neustavnosti izbornih jedinica, pa tako i ustavnosti samih parlamentarnih izbora, ali da su nedostatak volje političkih elita i inertnost Ustavnog suda istaknuti kao glavne prepreke usvajanju prijedloga i njegovoj realizaciji.
U analizi su razrađene tri strategije pristupanja promjenama izbornih jedinica: od minimalističke po kojoj bi broj mandata u pojedinoj općoj izbornoj jedinici varirao zavisno o broju birača preko optimalne po kojoj bi došlo do mijenjanja granica izbornih jedinica do maksimalističke koja uključuje i kompletan teritorijalni preustroj u smanjenju broja gradova, općina i županija, odnosno u stvaranju pet-šest regija.
- Najbolje rješenje za aktualna politička i društvena kretanja, na koje bi mogli pristati svi relevantni učesnici, bilo bi da broj općih izbornih jedinca ostane kao i do sada, ali da linija izbornih jedinica slijedi granice županija. Izborne jedinice ne moraju imati jednak broj zastupnika, ali prijedlog uvažava načelo što razmjernije raspodjele. Prijedlog je jednostavan i brz za provedbu, te predstavlja kamen temeljac za potencijalne nadogradnje izbornog sustava, ali i početnu točku za daljnje reformiranje izbornog i referendumskog zakonodavstva, smatra Čular.
Profesor FPZG-a i član Gonga Berto Šalaj podsjetio je na jačanje trenda kršenja jednakosti glasova birača, pozivajući se na ocjenu Ustavnog suda iz 2010. da da bi izbori bili neustavni ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat i dovelo do različitih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava ostali isti.
– To je slučaj na ovim izborima u kojima bi vladajuća koalicija trebala imati dva zastupnika manje, a oporba dva više - rekao je i izrazio nadu da se može postići konsenzus da se izmjenama zakona postigne ravnopravnost birača.
- Možemo donijeti ozbiljan zaključak o neustavnosti izbora zbog značajnog odstupanja od Ustava i zakonskih propisa. To je odgovornost političkih lidera jer građani sve manje izlaze na izbore i pada povjerenje u institucije. Glavni politički akteri, veliki i manji saborski klubovi, moraju se dogovoriti kojim putem ići i dogovoriti kako da konačno krenemo. Nužan je konsenzus oko samog kretanja u realiziranje promjene, a Gongov izvještaj je važan jer trasira put kojim bi se moglo doći do rješenja - ističe Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Po riječima Dalije Orešković, predstavnice Kluba zastupnica IP Pametno GLAS, za ovakve izmjene je potrebno tražiti saveznike u udrugama civilnog društva, medijima i manjim strankama, jer velikim strankama nije u interesu mijenjati postojeće granice izbornih jedinica.
- Svima nam je stalo da živimo u demokratskom sustavu. Zato je bitno da Sabor preuzme svoju zakonodavnu ulogu i preuzme zadatak pokretanja ovih promjena, a u Ustavni sud moramo izabrati ljude koji su ispunili očekivanja u promjenama nabolje izbornog zakonodavstva - smatra Nives Miošić iz Kluba zastupnika lijevo-zelenog bloka.
Zastupnik SDP-a Arsen Bauk ističe da Ustavni sud do sada nije omogućavao pravednije glasanje u smislu istovrijednosti svakog birača.
– Izmjenama, pa ni onima o povećanju broja preferencijalnih glasova, ne bi došlo do velikih promjena. Zbog povećanja broja mandata u 9. i 10. izbornoj jedinici, a smanjenja u 4., u Saboru bi sjedila tri Dalmatinca više i tri Slavonca manje - kazao je, ističući nužnost promjene granica izbornih jedinica koje sijeku i pojedine gradske četvrti po Zagrebu, ali i teritoriju nekih gradova, npr. Solina.
Da je Ustavni sud trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama zbog kršenja ustavnog načela jednakosti biračkog prava, smatra i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Robert Podolnjak. Izbori iza nas bili su neustavni jer stranke i zastupnici koje su osvojile 200.000 glasova manje imaju parlamentarnu većinu, rekao je Podolnjak, zalažući se za drugi izborni sustav.
Iako se radilo o izmjenama vezanih uz deset teritorijalnih jedinica, Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta tvrdila je da je Ustavni sud 11. i 12. izbornu jedinicu (dijaspore i manjine) ocijenio neustavnim i da bi te dvije jedinice trebalo ukinuti.
Replicirao joj je pravni stručnjak Đorđe Gardašević, ističući da je Ustavni sud 2011., ukinuo neka ranije usvojena izborna rješenja i vratio ih na staro, a ne same jedinice. Podsjetio je da se ustavni sud često nije miješao u svoj posao ili je ničim izazvan davao ocjene kako bi si proširio ovlasti. – Možda ipak previše očekujemo od Ustavnog suda, rekao je Gardašević.
Za mišljenje smo pitali i druge sudionike skupa
- Gong na izmjeni izbornog zakonodavstva inzistira godinama i mi od njih ne odustajemo jer ih smatramo bitnim za pravedne izbore - rekla je izvršna direktorica Oriana Ivković Novokmet, ističući da vladajuće elite godinama ne uspijevaju riješiti problem na koju ukazuje Ustavni sud. - Dogovorili smo se predložene izmjene budu prva faza i da ne otvaramo pitanje teritorijalnog preustroja. Konferencijom za medije izazvali smo pažnju javnosti, a nakon ove rasprave dogovaramo sastanke s predstavnicima vlasti, pa i s ministrom uprave Ivanom Malenicom kojeg danas nije bilo. U svakom slučaju, ovu raspravu uz predstavljanje analize smatramo početkom široke javne diskusije iz koje se mogu roditi pozitivne društvene promjene - rekla je Oriana Ivković Novokmet.
Marijana Puljak iz stranke Pametno ističe da je Gongova inicijativa hvalevrijedna, jer od samih početaka Pametno zagovara smanjenje broja gradova, općina i županija, odnosno organizaciju u pet regija po kojima bi se ravnale izborne jedinice jer Hrvatska s 4 milijuna stanovnika ne može izdržati ovakvu organizaciju, rekla je.
Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva, uz konstataciju da govori u svoje ime, jer u DIP nisu došli materijali, kaže da treba nešto uraditi jer i pored zakonskih odredbi odstupanja u broju potrebnih glasova za mandat idu iznad pet posto. - U izmjene treba krenuti vladajuće većina, a mi u DIP-u smo provedbeno tijelo pa šijemo iz donesenog materijala. Kako Sabor odredi, tako ćemo postupati - rekao je.
Arsen Bauk ističe da se do sada ni jedna vlada ni politička stranka, s obzirom da bi se radilo o minimalnim korekcijama, nije odlučila na taj korak kako bi izbjegla kritike javnosti da radi ‘naštimavanje‘ izbornih jedinica po kojem bi rezultat bio skoro isti kao s postojećim.
- Neće tako skoro doći do korekcija zakona, ali se treba ukinuti biranje istog broja zastupnika u svakoj jedinici i da se u Zagrebu naprave granice izbornih jedinica koje bi se podudarale sa granicama četvrti. Hoće li to u četiri godine aktualne vlade biti napravljeno, stvar je političke procjene, a nikako ne ustavnog prisiljavanja. Nekoliko puta sam i sam problematizirao temu, ali politička odluka SDP-a i vlade je bila da zbog sitnih korekcija ne treba izazivati veliku društvenu buru - rekao je Bauk.
