Novosti

Politika

Kulturnjaci i aktivisti podržali zahtjeve novinara

Vlast putem HRT-a pokušava zauzdati, ograničiti, dirigirati javnost i potisnuti kritički govor o bitnim problemima, što nije problem samo novinara, nego društva u cjelini, ističu Snježana Banović, Srđan Dvornik, Đurđa Knežević, Nenad Popović i Slobodan Šnajder

W25s9stc7q6hz8614l7ljro5b76

S prosvjeda “Oteli ste medije, novinarstvo ne damo” (foto Marko Prpić/PIXSELL)

Mi, potpisnici, zajedno s našim kolegama/icama po peru, tražimo da smjesta prestanu svi progoni protiv novinara, jer znamo da vlast ima moć i mogućnost da to učini. HRT je, napokon, oruđe u njihovim rukama, poručila je grupa intelektualki i intelektualaca u znak podrške novinarskom prosvjedu. Također su zatražili da se zakonski zaštititi sloboda kritike svih koji obavljaju javne funkcije i da se jasno odvoji od legitimne zaštite svake osobe od vrijeđanja i klevete.

U pismu na hrvatskom i francuskom jeziku, koje potpisuju Snježana Banović, Srđan Dvornik, Đurđa Knežević, Nenad Popović i Slobodan Šnajder, stoji da samo povlačenje tužbi koje je HRT podnio protiv više medija i novinara, kao i strukovnog Hrvatskog novinarskog društva nije dovoljno. ‘Imajući na umu da je vlast demokratski izabrana ali nije demokratska, tražimo da legitimaciju koju je dobila izborima verificira demokratskim upravljanjem i slobodama. Osobito slobodom javne riječi. Zakonski treba zaštititi slobodu kritike svih koji obavljaju javne funkcije i jasno je odvojiti od legitimne zaštite svake osobe od vrijeđanja i klevete. S tim u vezi, tražimo da vlast smjesta poduzme korake ka demokratizaciji najjačeg javnog medijskog servisa. Dok se to ne ostvari, djelovat ćemo javno svim navedenim legitimnim sredstvima’, poručuju.

Prema njihovim riječima, društvo bez onih koji o njemu kritički misle, koji traže i utvrđuju činjenice, interpretiraju i posreduju ih ostalim građanima - nije društvo, nego ljudska gomila. ‘Skupina je to pukih stanovnika, a ne građana koji imaju pravo na informaciju, analizu, na vlastito mišljenje. Oni koji to čine u samim su očicama mreže društvenih odnosa koju nazivamo javnost, bez koje ne postoji društvenost. Ako javnosti nema, vlast ostaje bez javnog nadzora, slobodna je od građanskog utjecanja, ukratko – neodgovorna. Ne postoji dvosmjernost/ravnopravnost (vlast-građani) govora, iznošenja činjenica, argumentiranja. Takva vlast upravlja masama, pukom. Jednosmjerno i direktivno, na način, kakav već nalazimo i poznajemo u veoma lošim povijesnim primjerima’, kaže se u pismu.

Ističu da sve što se događa s medijima u Hrvatskoj traje veoma dugo, a da je visoko žarenje postiglo s nedavnim događajima na najutjecajnijem mediju, HRT-u desecima tužbi koje je javni medij podigao protiv vlastitih novinara ‘kojima je u osnovi nastojanje da se novinarima onemogući slobodu govora’. To, naglašavaju potpisnici, govori o općem stanju društva u kojem se nalazimo. Vlast putem HRT-a pokušava zauzdati, ograničiti, dirigirati javnost, potisnuti kritički govor o bitnim problemima, relativirati vrijednosti demokracije, ravnopravnosti, ljudskih prava.

‘Budući da je taj proces gušenja slobode govora u medijima već uvelike i duže vremena na djelu, te da se sada radi o najmoćnijem mediju, televiziji, to više nije (istini za volju, nikad nije ni bio) problem samo struke, to jest, novinara. To je problem cijelog društva, a napose onih koji znanjem i javnom riječju mogu pomoći u otkrivanju problema i pokretanju odgovornosti. Na svoj poseban način to su i književnici i književnice. Bavimo se istim stvarima kao i novinari; društvom, ljudima, pojedincima, sudbinama…, tek na drugačiji način. Oruđa su nam također u mnogome ista ili slična. Imamo slobodnu volju i kritičku misao, imamo znatiželju i znanja…

Erich Kästner je za Tucholskog svojedobno, u mračna vremena, napisao: ‘To je onaj debeljko koji misli da se pisaćom mašinom može zaustaviti katastrofu’. Upravo tako, kao Tucholsky, trebamo zajedno postupati i mi, novinari i pisci, jezikom i kompjuterom usprotiviti se katastrofi’, zaključuju potpisnici.

Hrvatski PEN centar prosvjeduje protiv policijskog postupanja u redakciji portala Net.hr, koje se može protumačiti kao demonstracija političke sile i policijskog zastrašivanja nad novinarkom Đurđicom Klancir na njenom radnom mjestu, jer nesumnjivo postoje i drugi civiliziraniji načini utvrđivanja identiteta neke osobe.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više