Iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države za "medicinski terorizam", pri čemu misle na niz sankcija nametnutih Iranu koji toj zemlji, najteže pogođenoj pandemijom koronavirusa na Bliskom i Srednjem istoku, onemogućavaju nabavu medicinske opreme i lijekova. Nova runda sukoba izazvana je, prema tvrdnjama Irana, onemogućavanjem nabave cjepiva. Sjedinjene Države odgovaraju da to nije istina, jer su medicinska oprema i lijekovi izuzeti od sankcija. Međutim, ponekad nije samo ljepota, nego i istina u oku promatrača. Iranu nisu nametnute medicinske sankcije, ali nabava cjepiva jest otežana, i to zato što su Teheranu nametnute sankcije koje se tiču plaćanja međunarodnih financijskih transakcija. Prošlog tjedna je predsjednik iranske središnje banke Abdulnaser Hemati govorio o nemogućnosti Irana da provodi međunarodna plaćanja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pri čemu se radi o plaćanju rezerviranih doza cjepiva. Iran je za početak rezervirao 21 milijun doza, a jasno je da je ta brojka nedostatna za procjepljivanje više od 80 milijuna njegovih stanovnika. Da stvari po Iran ne stoje dobro potvrdio je i Kijanuš Džahanpur, glasnogovornik iranske Uprave za hranu i lijekove, kazavši da su se sankcije nadvile nad bankovne transakcije "poput sjene".
Pitanje cjepiva za državu koja prema službenim podatcima od početka ovoga tjedna ima više od 1,1 milijun zaraženih i više od 52 tisuće preminulih samo je jedna od tema koja opterećuje formalno nepostojeće diplomatske odnose Irana i SAD-a. Ovo će pitanje biti važan test za upravo izabranog 46. američkog predsjednika Josepha Bidena, takorekoć čim prisegne. U mozaik kompliciranih odnosa valja staviti i nedavnu kockicu, odnosno ubojstvo vodećeg čovjeka iranskog nuklearnog programa Mohsena Fahrizadeha. Nitko iz Teherana za to ubojstvo zasad nije optužio SAD, prst je uperen prema Izraelu i obavještajnoj službi Mosadu, ali nema dvojbe da se toj likvidaciji Washington ne protivi.
Središnje pitanje je ipak nuklearni sporazum koji je s Iranom sredinom 2015. potpisalo svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, plus Njemačka i Europska unija. Bio je to golem napredak - Iran je odustao od razvoja nuklearnog programa u vojne svrhe, a u zamjenu je dobio ukidanje ekonomskih sankcija. Predsjednik Donald Trump je u svibnju 2018. jednostrano povukao SAD iz sporazuma iako je Iran uredno prošao sve dotadašnje međunarodne kontrole. SAD je odlučio nametnuti nove sankcije Iranu, baš kao što je odlučio nametnuti sankcije i kompanijama koje s Teheranom poslovno surađuju. Temeljni cilj, promjenu režima, SAD nije postigao, ali je tim sankcijama znatno usporen ekonomski oporavak Irana. Predsjednik Irana Hasan Rohani traži od buduće američke administracije da se vrati sporazumu iz 2015. bez novih pregovora. Bidenu, pak, to neće biti jednostavno iako je bio potpredsjednik Baracka Obame čija je administracija taj sporazum postigla. Velesilama takve stvari, a to uključuje i priznanje moguće pogreške, nisu jednostavne. S druge strane, Rohani je pod pritiskom tvrdolinijaša koji su se sporazumu protivili i kada je postignut, a njihov je položaj dodatno osnažen uspjehom na ovogodišnjim parlamentarnim izborima. Osim toga, u Iranu najmoćnija osoba nije predsjednik države, već vrhovni vođa Ali Hamnei. Tvrdolinijaška većina u parlamentu je početkom prosinca dala SAD-u rok od dva mjeseca da se vrate u sporazum što znači da bi Bidenova administracija, ako bi slijedila odluke Medžlisa, to trebala riješiti u prvih desetak dana mandata. S druge strane, i Iran bi morao popustiti. Nakon istupanja SAD-a iz nuklearnog sporazuma i Iran je odustao od njegovih pojedinih dijelova, pa danas obogaćuje više urana nego što mu je to sporazumom dopušteno, zasad ne i dovoljno da bi proizveo nuklearno oružje. U sve treba pridodati i iranske predsjedničke izbore koji bi se trebali održati 2021. Na njima će vjerojatno, nakon umjerenog Rohanija, ponovno biti izabran tvrdolinijaš. Tek će se nakon izbora znati kako stoje odnosi SAD-a i Irana. Kandidate mora potvrditi Vijeće čuvara, vrhunaravni politički arbitar. Zasad je kandidaturu najavio Husein Dehghan, bivši zapovjednik zrakoplovstva Revolucionarne garde, bivši ministar obrane u Rohanijevoj vladi, ali i blizak suradnik njegovog prethodnika Mahmuda Ahmadinedžada i, što je još važnije, vrhovnog vođe Hamneija.
