Suvremena izložba ‘Priče Roma’ nudi osobne, duboko intimne priče o Romima Bajašima na području Slavonije i Baranje. Iza nje stoje produkcijska kuća Fade In i Romski resursni centar iz Darde, a kroz 18 osobnih priča, izložba progovara o rodnoj neravnopravnosti, dvostrukoj diskriminaciji, neodgovarajućim životnim uvjetima, nedostižnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, tradicionalnim zanimanjima Roma te obiteljskom nasilju.
- Projekt iz kojeg je proizašla izložba Priče Roma je bio direktan odgovor na nepostojanje pisane povijesti Roma na ovom području, govori Željka Kovačević iz Fade In-a. Muzej osobnih priča koji će biti otvoren u četvrtom mjesecu u Osijeku, bit će logičan nastavak zbog toga što je Fade In ranije surađivao s nevladinom organizacijom Nansen dijalog iz Osijeka. Ovaj postav dosad je obišao muzejske prostore u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, a funkcionira i kao virtualna izložba.
- Istraživanje osobnih povijesti i priča je nešto što mi kao organizacija radimo kroz dokumentarni film, a Nansen dijalog centar kroz programe i projekte u obrazovanju. Osijek se tu nametnuo zbog činjenice da je multikulturalan grad u kojem žive 22 nacionalne manjine. Splet svih tih okolnosti je doveo do toga da Muzej osobnih priča bude u Osijeku - uvodi Željka Kovačević u projektnu historiju.
Izložba je naslonjena na suvremene muzeološke prakse bilježenja sadašnjosti, a osobne priče ispričane su kroz nekoliko elemenata: video intervjue, osobne predmete, foto portrete i osobne narative. Njoj su prethodili temeljno terensko istraživanje te godine suradnje, prijateljstva i bliskosti s ljudima iz romske zajednice.
- Samo istraživanje trajalo je godinu dana i obuhvatilo je preko stotinu Romkinja i Roma različite dobi, spola i različitih društvenih položaja – od nekih istaknutih članova zajednice pa do sasvim običnih, ‘malih’ ljudi, govori Miroslav Sikavica iz autorskog tima izložbe. Terenska istraživanja provedena su u naseljima Bajaša Muntenaca/Munćana u Belom Manastiru, Bolmanu, Dardi, Mecama i Torjancima u Baranji, u Belišću i Bistrincima na zapadnoj obali Drave te u naselju Bajaša Ludara Josip Rimac u Slavonskom Brodu.
- Naš posao je bio slušati te ljude i dati im glas. Ljudi imaju strahovitu potrebu za pričanjem priča. Oni su sami izabrali o čemu će pričati, s naše strane nije bilo nametanja tema niti navođenja. Sjeli smo ispred žene koja je bila žrtva obiteljskog nasilja i pobjegla je iz nasilnog braka. Ona je ipak odabrala ispričati kako je rodila svoga unuka, sama, bez ičije pomoći, u sobičku bez struje, uz svjetlo običnog fenjera, jer joj je to najupečatljiviji događaj u životu. Tako je bilo i s ostalim protagonistima - objašnjava Sikavica.
- Svi su se bojali da ću dobiti kaznu. U bolnici su pitali tko je porodio i nitko nije vjerovao. Vozač ambulantnih kola mi je rekao da se ne trebam bojati nikakve kazne. Pitali su me kako bih se snašla da nije bilo noža? Rekla sam: S grickalicom – ispričala je.
Sikavica dodaje da nije bio toliki problem ući u samu u romsku zajednicu i steći njeno povjerenje, jer svi iz tima imaju dosta iskustva u radu s marginaliziranim i diskriminiranim skupinama. Izazov je bio, kako kaže, okušati se u novom umjetničkom izričaju i mediju, muzejsko-galerijskom, odnosno izložbenom. Željka Kovačević podjseća da sve ove pojedinačne glasove ne bi bilo moguće pronaći bez jake terenske podrške suradnika Jovice Radosavljevića iz Darde i Milana Mitrovića iz Slavonskog Broda. Ona smatra da je ovakve stvari moguće raditi samo ako su proizašle iz unutarnje potrebe zajednice, što se odvija u suradnji s lokalnim romskim partnerima.
Obilazeći teren upoznavali su ljude koji po načinu života ili osobnog odabira odskaču iz svoje zajednice. Postoji priča o Romu koji je bio branitelj, a o tome se ne zna puno, govori Sikavica. Jedna priča govori o samohranom ocu i čitavom nizu problema s kojim se kao muškarac u svojoj zajednice susreće. Da su predrasude izražene i unutar samih Roma svjedoči priča mlade žene koja odbija živjeti po zadanim normama – umjesto braka ona je odabrala ples. Jedan par ne može imati djece pa razmišlja o umjetnoj oplodnji, a zbog toga nailaze na podbadanja u vlastitoj sredini.
- Ljudi nam govore da smo nesposobni, nekada nas sprdaju. Na poslu me znaju zezati da kako sam tako nesposoban da imam djecu. Znaju biti i vulgarni. Pitaju nas zašto toliko ulažemo u kuću kada nemamo nikoga da to naslijedi - fragment je priče o Branki i Draganu koji k tome žive u vanbračnoj zajednici.
Osobne predmete koji stoje uz fotografije, video i tekstove izabrali su sami protagonisti. Sikavica objašnjava da ti predmeti imaju funkciju ilustriranja priče te potiču empatiju, emocionalan angažman i povezivanje. Svega tu ima: od predmeta koji ukazuju na tradicionalne zanate kojima su se Romi Bajaši bavili, a danas su u nestajanju, do sasvim običnih, svakodnevnih predmeta, koji imaju emocionalnu vrijednost za njihove vlasnike, poput šešira, fenjera ili cipela za ples.
Iako izložba donosi nečujan glas Roma i iznosi neke specifičnosti vezane za tu zajednicu, autorski tim se orijentirao na svjedočanstva koja su univerzalna i s kojima se svatko može poistovjetiti, ističe Željka Kovačević. Ipak, izložba je progovorila o problemu bliskom Romima, a to je nedostatak formalnog obrazovanja koje im je u djetinjstvu uglavnom nedostižno. Junakinja jedne priče, Danica Mitrović iz Slavonskog Broda, danas je suradnica u nastavi za romske učenike.
- Meni je bilo jako teško. Kad sam krenula u školu čak nisam znala ni pričati… Kod nas nismo baš komunicirali kod kuće hrvatski jezik, tako mi je bilo jako teško kad sam krenula u školu. Nisam baš razumjela učiteljicu šta govori, a i bila sam jako stidljiva, povučeno dijete – ispričala je Danica, koja danas svoje dijete motivira na učenje, neovisnost i samostalnost.
Muzej osobnih priča ide dalje. U suradnji s Gradom Osijekom prostor unutar Stare pekare postat će informacijsko-galerijski prostor, a Priče Roma bit će prvi postav. Za ovu godinu planirano je predstaviti i osobne priče Židova s tog područja. Osim toga, autorski tim iz muzeja ima u planu napraviti mobilnu verziju Priča Roma s kojima bi obilazili druge krajeve u Hrvatskoj.
