Novosti

Kultura

Iduće godine 7,7 posto više sredstava za programe kulturne autonomije

‘Određene udruge napadaju Savjet zbog izdvajanja sredstava za pojedine manjinske medije. Ne slažem se uvijek s njima, ali se mora poštovati prava na izražavanje stavova‘, rekao je Aleksandar Tolnauer

Rc7ptlpu4flat3hjt1pzv0no96u

Na seminaru Savjeta za nacionalne manjine javljeno je da će ove godine biti lakše ispunjavanje prijava (foto Nenad Jovanović)

Nacionalne manjine ne koriste ni 50 posto prava koliko ih imaju po Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH (SNM) Aleksandar Tolnauer, otvarajući seminar o interaktivnom načinu prijava programa kulturne autonomije nacionalnih manjina putem interneta za 2019. i godišnjih izvještaja o ostvarivanju programa i utrošku sredstava iz državnog proračuna za 2018.

- Efektivna participacija nacionalnih manjina u društvu jedino je što može osigurati socijalnu koheziju i razvoj demokracije - rekao je Tolnauer i ukazao na rast izdvojenih proračunskih sredstava za kulturnu autonomiju tokom 16 godina rada.

U 2003.godini izdvojeno je 19,9 miliona kuna, godinu dana kasnije 2 miliona, dok je 2012. izdvojeno najviše sredstava – 40,7 miliona kuna, odnosno čak 103 posto više u odnosu na 2003. godinu. Nakon ulaska u EU sredstva se značajno smanjuju, ali se od 2016. ponovo bilježi rast. Za programe kulturne autonomije za 2019. proračunska sredstva povećana su za 7,7 posto u odnosu na ovu godinu i iznose 36.460.157 kuna, rekao je Tolnauer.

Upozorio je da je Hrvatska ulaskom u EU prihvatila i pravila procedure, zbog čega se ne tolerira ništa izvan zakona. Podsjetio je da je SNM, kao krovna manjinska organizacija, prva krenula s transparentnim trošenjem sredstava, kao i da je provedeno pet revizija poslovanja uz samo jednu uočenu grešku. I Savjet i manjinske udruge i krajnji korisnici moraju biti odgovorni u trošenju sredstava, rekao je.

Govoreći o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj i mogućnostima proračuna SNM-a, naglasio je postojanje tendencije smanjenja prava nacionalnih manjina, pogotovo u političkom predstavljanju.

- Određene udruge napadaju Savjet zbog izdvajanja sredstava za pojedine manjinske medije. Ne slažem se uvijek s njima, ali se mora poštovati prava na izražavanje stavova, pogotovo što je, s druge strane, u Hrvatskoj dvadesetak godina legitimno ono što je zabranjeno u Evropi.

- Što se tiče odnosa države prema manjinama, država je dužna osigurati uslove za kulturnu autonomiju, ali nije dužna davati nikakva sredstva za njihovu kulturnu autonomiju, osim obaveza s osnove bilateralnih sporazuma s Italijom i Mađarskom, rekao je i dodao da SNM vodi manjinsku politiku na državnom nivou, dok manjinska vijeća i organizacije trebaju voditi lokalne politike u suradnji s lokalnim samoupravama.

- Čak 70 posto od izjašnjenih 328.000 pripadnika nacionalnih manjina su žene, a smanjuje se i broj mladih ljudi, pa i u organizacijama nacionalnih manjina, zbog čega treba poduzeti mjere da se privuku - rekao je Tolnauer.

Slavka Malenica, načelnica sektora za financijski i proračunski nadzor Ministarstva financija, govorila je o ulozi i zadacima sektora proračunskog nadzora u kontroli namjenskog utroška sredstava državnog proračuna, kao i o financijskom nadzoru neprofitnih organizacija. - Nevladine neprofitne organizacije su subjekti nadzora ako su im dodijeljena proračunska sredstva - rekla je i dodala da je u registar od 52.284 upisano 34.875 takvih udruga.

Tibor Varga, zamjenik šefa Stručne službe SNM-a, govorio je o interaktivnim prijavama programa kulturne autonomije udruga i ustanova nacionalnih manjina za 2019. godinu i o

Interaktivnoj predaji njihovih godišnjih izvještaja za 2018.

- Nije se za šaliti s proračunom - rekao je Varga i osim o proceduri govorio o greškama i propustima prilikom ispunjavanja prijava i izvještaja. U izvještajima za 2017. bile su 64 nadopune, zbog nenamjenskog trošenja za 2017. je zatražen povrat 181.200 kuna, dok je tokom ove godine obustavljena isplata 35.000 kuna.

Podsjetio je da se autorski honorari mogu isplaćivati samo u informiranju i izdavaštvu te najavio lakše ispunjavanje prijava koje su se do sada morale ispuniti odjednom. Uskoro će biti omogućeno da se prijave ispravljaju i nadopunjavaju do zadnjeg dana prijavnog roka, ali kad se pošalju onda je to definitivno, rekao je.

Marko Trošelj i Maja Peran, savjetnici u Službi za međunarodnu suradnju, EU i pravne poslove Agencije za zaštitu podataka, informirali su prisutne o zaštiti osobnih podataka prilikom prijava programa i dostavljanja polugodišnjih, godišnjih i kvartalnih izvještaja udruga i ustanova Savjetu.

Skupu su prisustvovali i saborski zastupnici Vladimir Bilek i Robert Jankovics, članovi SNM-a, brojni rukovodioci kao i aktivisti manjinskih vijeća i organizacija koji su nakon prezentacija imali brojna pitanja za predavače.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više