Novosti

Kronika

Хистoриja шкoлствa нa Koрдуну

Oпћинa Kрњaк, тaмoшњe Виjeћe српскe зajeдницe и Eпaрхиja гoрњeкaрлoвaчкa oбиљeжили су 250 гoдинa шкoлствa: Првa шкoлa je oснoвaнa 1761. у Сjeничaку, другa 1762. у Пeрни, трeћa 1765. у Бoвићу, a чeтвртa 1769. у Гoрњeм Будaчкoм

Aixzd23rsrs2rl2qkhxtkso69yf

Sudionici tribine u Krnjaku

Općina Krnjak, tamošnje Vijeće srpske zajednice i Eparhija gornjekarlovačka obilježili su 250 godina školstva na području današnje općine. Organizirano školovanje je počelo 1769. u Gornjem Budačkom i to je bila već četvrta škola na području Korduna. Prva škola je osnovana 1761. godine u Sjeničaku, druga 1762. u Perni i treća 1765. u Boviću. Crkva i škole su neraskidivo povezane jer je prvo obrazovanje započelo u sklopu SPC-a, a prvi učitelji su bili pravoslavni sveštenici. O svemu tome opširno je govorio đakon Budimir Kokotović.

Istakao je da je crkva bila glavni izvor znanja u 11., 12. i 13. vijeku. Nakon velike seobe pod vodstvom Arsenija Čarnojevića, koji je također značajan u školovanju, Austro-ugarska monarhija dala je Srbima pravo na vjeru i na školstvo, te su od 1690. godine pri manastirima osnivane škole. Prosvjeta i obrazovanje na Kordunu dobivaju najveći zamah za vrijeme episkopa Gornjekarlovačkog Lukijana Mušickog. U Karlovcu je štampana prva srpska gramatika Dositeja Obradovića, a 1785. osniva se prva srpska učiteljska škola koja je djelovala sve do 1914. godine Kokotović je posebno naglasio nemjerljivu ulogu Sjeničarca Save Mrkalja koji je bio reformator jezika i pisma prije Vuka Stefanovića Karadžića.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više