Novosti

Društvo

Hiljadu Novosti: Srećko Horvat, Hrvoje Klasić, Vesna Alaburić i Tvrtko Jakovina

Srećko Horvat: ‘Novosti su ne samo nužan tračak razuma i subverzije u našoj svakidašnjoj i vječnoj pustinji ‘tranzicije’ koju živimo već zadnjih 20 godina, već prozor u budućnost za koju se valja boriti’

C5z1ukfzgy4uvuy0s1v1dxlu7ab

(foto Tomislav Miletić, Davorin Višnjić i Igor Kralj/PIXSELL)

Srećko Horvat: Do zadnje stranice

Zar već/tek 1000. brojeva? U godinama u kojima se idućih 20 godina čini kao apokaliptična vječnost koju možda nećemo ni dočekati (ona Blanchotova ‘apokalipsa bez apokalipse’), sama činjenica da Novosti postoje već – ili tek - zadnjih 20 godina nije samo vrijedno slavljenja, već postavlja pred nas, čitatelje i suradnike – odgovornost. Ugasili su Zarez i Le Monde Diplomatique, svašta je ugašeno ili uništeno, mnoge su redakcije ugašene, novinari bez posla, knjige čitaju tek malobrojni fanatici, dok se elementarno obrazovanje svodi na poistovjećivanje svastike s budućnošću. Novosti su ne samo nužan tračak razuma i subverzije u našoj svakidašnjoj i vječnoj pustinji ‘tranzicije’ koju živimo već zadnjih 20 godina, već prozor u budućnost za koju se valja boriti. Do zadnje stranice.

Hrvoje Klasić: Ponos hrvatskog novinarstva

Sve je više novina koje samo prelistam i pročitam naslove, a sve je manje novina koje uistinu čitam. Ustvari, da budem precizniji, jedine novine koje u Hrvatskoj čitam su Novosti. I koliko čujem od sve više ljudi, nisam u tome jedini.

Novosti imaju sve što očekujem od dobrog medija. Informativne su, intrigantne, provokativne, ozbiljne, ali i duhovite, obrađuju sve najvažnije aspekte funkcioniranja društva, od politike i ekonomije, do društva i kulture. Svojim izborom tema i načinom na koji ih obrađuju Novosti su svojevrstan svjetionik hrvatskog novinarstva. Upozoravaju nas u kom smjeru (ne) idemo, ali i na opasnost od nasukavanja i havarije, koju unatoč, ili baš zbog kapetana koji upravlja brodom, nikad ne treba zanemariti.

Poseban razlog zašto cijenim Novosti je beskompromisno i dosljedno inzistiranje na suočavanju s prošlošću, posebno onim tamnim stranama te prošlosti. Istraživački novinari ovog lista pokazuju da između novinara i povjesničara nema puno razlike. Ukoliko žele da im tekstovi budu kvalitetni, objektivni i činjenično utemeljeni moraju uvijek konzultirati više izvora i ne smiju selektivno i tendenciozno pristupati saznanjima do kojih dođu. Brojnim kontroverznim temama koje su u svojim tekstovima obradili, aferama koje su otkrili, pa i lažima koje su razotkrili, novinari Novosti poput Hrvoja Šimičevića učinili su, na ponos hrvatskom novinarstvu, a na sramotu hrvatskoj historiografiji, daleko više u borbi protiv povijesnog revizionizma i suočavanju s prošlošću od većine hrvatskih povjesničara.

Zbog svega navedenog, čitanje, pisanje ili davanje izjava za Novosti već odavno smatram obavezom, privilegijom i važnim oblikom osobnog intelektualnog aktivizma.

Vesna Alaburić: Jedinstven medij

Novosti su na mojem favorites baru. Ono što ih čini jedinstvenim medijem na našoj javnoj sceni jest humanistička premisa koja se lako iščitava iz gotovo svih autorskih priloga - demokratičnost jednog društva mjeri se prije svega odnosom prema slabijima, ranjivijima, manjinskima, u bilo kom pogledu. Novosti su se tako etablirale kao glas(ilo) raznih ‘manjina’, svih ugroženih ili diskriminiranih društvenih skupina. Dosljedno i beskompromisno. Nema sumnje da u našim političkim konstelacijama izražavanje određenih, kompaktnoj većini ‘nepoćudnih’, istina ili mišljenja, može biti prilično riskantan poduhvat. Ali, što riskantniji to neophodniji. Novosti su prvi medij koji izdaje organizacija jedne nacionalne manjine koji se ne bavi (samo) tzv. folklornim temama od posebnog interesa za tu (srpsku) manjinu. Novinari Novosti nisu dopustili da im se samo zbog toga što je izdavač Srpsko narodno vijeće uskrati pravo raspravljanja o svim temama od javnog interesa i pravo žestoke kritike svega što smatraju neprimjerenim demokratskom društvu. Neki to smatraju problemom i plediraju da se javna sredstva uskrate medijima nacionalnih manjina koji se bave općim političkim temama. Takvi su zahtjevi duboko antidemokratski, jer zazivaju getoizaciju. A svaka getoizacija, duhovna, politička ili fizička, svejedno, vodi u diskriminaciju. Medijska politika kojoj je stalo do pluralizma medijskih grupa i raznovrsnosti medijskih sadržaja, koja želi graditi društvo na humanističkim vrednotama i demokratskim načelima koja transcendiraju dnevno-političke interese, kalkulacije i podjele bit će potpora Novostima, upravo ovakvima kakve su sada.

Tvrtko Jakovina: Izlazak iz geta

Novosti od trenutka kada su se pojavile na kioscima i izašle u javnost iz nacionalnog, manjinskog, geta, kupujem redovito. Nijedna manjina, pa ni manjinsko glasilo, ne smije biti skriveno ili odvojeno od matice društva, jer problemi koji su srpski, isto su tako hrvatski, iako su često veći i ozbiljniji. Kupiti Novosti jedim je dijelom stav, kao što je to bilo i s nekim drugim, danas davno propalim, publikacijama u Hrvatskoj.

Povjesničar sam koji ne misli da je bilo što iz nacionalne povijesti moguće razumjeti bez da se razumije ono što se događalo u svijetu. Tako ne mislim da je Hrvatsku moguće razumjeti bez da se razumije kako ju doživljavaju oni koji su Hrvatima najsličniji i s njima žive najdulje i najbolje ih razumiju.

Autori i novinari Novosti drugi su razlog zašto vas pratim. Ono što pišete, kako to činite, ne može se vidjeti nigdje drugdje u glavnim tiskanim medijima. Novine su to protiv kojih se rogobori na stranih onih koji ne bi dali da se piše slobodno, pa ih zato treba podržati i veseliti se onom što pišu. U ovom trenutku, Hrvatska bez Novosti bila bi Hrvatska bez nacionalne ravnopravnosti, bila bi zemlja u kojoj će jedan dio Hrvata nastojati kontrolirati sve druge: Srbe kao blok, kao građane bez prava na prava, a sve druge zato što ne ulaze u domoljubnu, radikalno desnu, iliberalnu definiciju prošlosti i sadašnjosti. U tako definiranom društvu, budućnosti ionako nema. To treba spriječiti, a slobodni mediji jedna su od tome (slabašnih) brana.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više