Novosti

Politika

Hapšenja zbog prijetnji Hrvatima u Srbiji

Uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici dovelo je do jezičnih sukoba u Vojvodini koji su na kraju eskalirali u govor mržnje prema hrvatskoj manjini u toj srpskoj pokrajini

Large subotica

(foto Marko Mrkonjić/PIXSELL)

Spor oko uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici, što hrvatska manjina u Srbiji osporava jer smatra da je to tek jedan od oblika hrvatskog jezika, eskalirao je u govor mržnje i prijetnji vodećim predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji.

Jednog od govornika mržnje, 40-godišnjeg T.K. iz Subotice, koji je prijetio predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasni Vojnić, u petak ujutro uhapsila je policija i nalazi se u dvodnevnom pritvoru.

Podsjetimo, Skupština grada Subotice, na inicijativu gradonačelnika Stevana Bakića, skoro pa jednoglasno (58:2), usvojila je 4. marta odluku o postupku proglašenja bunjevačkog jezika kao jednog od službenih jezika u gradu. Procedura će biti okončana kad promjene statuta grada budu službeno usvojene.

Dok je vodstvo Bunjevaca, etničke zajednice koja negira pripadnost hrvatskoj nacionalnoj zajednici, takvu odluku gradskih vlasti ocijenilo historijskom, vodstvo Hrvata u Srbiji je osporava i osuđuje, ističući da Bunjevci - kojih je u Srbiji negdje oko 16.000 - nemaju barem 15 posto učešća u stanovništvu Subotice, što bi im omogućilo da njihov jezik bude službeni.

Predstavnici Bunjevačkog nacionalnog vijeća (BNV) ocijenili su tada da je uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici "vraćanje duga pripadnicima ove manjine koji su taj grad izgradili kao većinsko stanovništvo prije stotinjak godina".

Predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić tada je medijima naglasila da su njihovi stručnjaci s Maticom srpskom radili na standardizaciji bunjevačkog jezika 15 godina tokom kojih su nastali "Bunjevački ričnik", gramatički i pravopisni priručnik, kao i da se bunjevački, prvo kao govor, a odnedavno i kao jezik, u nekim subotičkim školama izučava petnaest godina.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov odgovorio je da su inicijativa i prijedlog BNV-a kao i gradonačelnika Subotice nezakoniti, da krše lingvističke norme te i međudržavni sporazum Srbije i Hrvatske.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić bila je konstruktivnija: dana 5. marta uputila je službeni zahtjev predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem traži uvođenje hrvatskog jezika u službenu upotrebu u gradu Somboru, općinama Apatin i Bač, kao i na području cijele Autonomne Pokrajine Vojvodine. Zahtjev je upućen i somborskim, apatinskim i bačkim vlastima.

"Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Subotice, kod izglasavanja izmjena koje će jednoj manjinskoj zajednici omogućiti presedan službene uporabe jezika kada to zakon izrijekom ne traži, hrvatska zajednica pozdravlja buduće inicijative predstavnika vlasti u ostvarenju istih prava u mjestima u kojima u sličnom ili većem postotku žive Hrvati – gradu Somboru (8,4%), u općinama Apatin (10,4%) i Bač (8,4%), kao i za područje cijele AP Vojvodine. Ovakav presedan primjene pozitivne diskriminacije predstavlja korak naprijed prema novoj svijesti u kojoj niži postotci više nisu razlog zanemarivanja, već mjesto dokazivanja zrelosti društva. HNV unaprijed pozdravlja buduće napore u afirmiranju položaja šokačkih i bunjevačkih Hrvata", naglasila je Vojnić.

Takav zahtjev izazvao je lavinu negativnih reakcija koje su rezultirale i vulgarnim prijetnjama u kojima se Hrvate uz niz psovki i uvreda podsjeća da "žive u Srbiji", pita se "šta hoće ustaše" konstatira "proterali ste srpski narod, a sad tražite neka prava, "p…. vam ustaška" i poručuje "marš iz Srbije" ili kako će ih "pobiti automatom“.

DSHV je tim povodom najoštrije osudio najnovije zastrašujuće prijetnje upućene proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice, učestali govor mržnje na društvenim mrežama i povećan broj negativnih napisa u medijima.

"Sve su one, na žalost, posljedica poduzetih legitimnih koraka na planu zaštite interesa i ostvarivanja prava Hrvata u Vojvodini glede započete procedure uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju Grada Subotice. Zbog prijetećih i drugih neprimjerenih sadržaja upućenih poruka predstavnicima najvažnijih institucija Hrvata u Srbiji očekujemo od predstavnika vlasti da iste odlučno osude, da nadležna tijela pronađu počinitelje i procesuiraju ih te da se poduzmu koraci zaštite onih kojima su prijetnje bez ikakvih stvarnih razloga upućene", navodi se u saopćenju.

U međuvremenu, policija je zbog sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanja sigurnosti. uhapsila K.T. koji je, kako izvještava RTS, prije četiri dana na privatni profil Jasne Vojnić poslao poruku prijetećeg i uvredljivog sadržaja.

Cijela priče nije ostala bez reakcija hrvatskih institucija, od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, do hrvatskog ambasadora u Srbiji Hidajeta Biščevića koji smatra da je prijedlog zakonski i pravno neutemeljen. Štoviše, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da je ministarstvu vanjskih poslova Srbije 11. marta upućena protestna nota zbog odluke gradskog vijeća Subotice i uvreda čelnicima Hrvata u Srbiji.

Reagiralo je i 11 hrvatskih udruženja kulture koji su u skupnoj izjavi naglasili svoje nezadovoljstvo odlukom subotičkih vlasti.

"Ponosni smo na naš bunjevački govor i smatramo ga neotuđivim dijelom hrvatskoga jezika i kao takvoga ga čuvamo i njime se koristimo od našega osnutka, nasljedujući svoje kulturne i druge velikane. Također naglašavamo kako ćemo, s ljubavlju i ponosom prema našem bunjevačkom rodu i hrvatskome narodu nastaviti djelovati u prostoru kulture u Bačkoj s nesmanjenom zauzetošću za očuvanje naše tradicije i našeg govora – ikavice, novoštokavskog dijalekta hrvatskog jezika, kao neotuđivog dijela našeg identiteta od dolaska u ove krajeve do danas", naglasili su potpisnici.

Pokušali smo saznati što o najnovijoj situaciji kažu Jasna Vojnić i Tomislav Žigmanov, ali do stavljanje teksta na portal nismo dobili njihovo očitovanje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više