Novosti

Politika

Grubori bez kazne

Iako je sudac Turudić u obrazloženju presude naveo da su zločin nad srpskim civilima u Gruborima nedvojbeno počinili pripadnici antiterorističke jedinice Lučko, optuženi Frano Drljo i Božo Krajina su ponovno oslobođeni

K6r5vnmzsr2y9hbc8ukrrdr6lkb

Frano Drljo i Božo Krajina (foto Marko Lukunić/PIXSELL)

Frano Drljo i Božo Krajina, bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko, nepravomoćno su oslobođeni za zločin u Gruborima koji je počinjen neposredno nakon Oluje. Kako se navodi u presudi, oslobođeni su zbog nedostatka dokaza.

Tako je objavom oslobađajuće presude okončano ponovljeno suđenje za ratni zločin nad srpskim civilnim stanovništvom, koje je započelo 15. veljače 2016. pred posve izmijenjenim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića. On je u obrazloženju presude utvrdio da su zločin nedvojbeno počinili pripadnici ATJ-a Lučko.

Podsjetimo, 25. kolovoza 1995. u Gruborima pored Plavnog počinjen je ratni zločin ubijanjem civila i paljenjem većine stambenih i gospodarskih objekata. Tog dana skupina specijalaca osiguravala je teren kojim će uskoro proći Vlak slobode, kojim se do Kinina provezao Franjo Tuđman s kompletnim državnim vrhom. Većina stanovnika Plavnog i Grubora se zbog odlaska u tadašnju SR Jugoslaviju, ili zbog eventualnog ostanka u Hrvatskoj, tog jutra otišla prijaviti UNPROFOR-u u školsku zgradu u Plavnom. Uskoro su pripadnici UN-a, koji su vršili popis stanovništva, vidjeli dim i čuli pucnjeve iz smjera Grubora. Nakon što su došli u selo, pronašli su i snimili mrtva tijela srpskih civila koji su toga jutra ostali u svojim kućama.

Prema dokazima haaškog suda u predmetu Gotovina, Čermak, Markač, žrtve ovog zločina su Milica Grubor, Marija Grubor, Jovo Grubor, Miloš Grubor i Đuro Karanović. U optužnici koji se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu navodi se i šesta žrtva, Jovan Grubor pok. Damjana. Najstariji ubijeni, Miloš Grubor, u trenutku smrti imao je 80 godina.

Kako se navodi u priopćenju Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Građanskog odbora za ljudska prava, zbog zavjeta šutnje između tridesetak sudionika akcije kao i neučinkovitosti istrage i suđenja, teret odgovornosti zbog počinjenog zločina još uvijek ostaje na svim pripadnicima jedinice. Tokom dokaznog postupka ispitano je 19 svjedoka. Sadržaj iskaza većine njih, koji su u međuvremenu relativizirali svoje prijašnje iskaze, bio je ograničen na tvrdnje da je postrojba djelovala kao cjelina, krećući se u koloni bez formalnog zapovjednika.

‘Dvojimo je li u ponovljenom suđenju provedeno preispitivanje i kritička valorizacija dokaza kako je naložio Vrhovni sud, posebno u odnosu na one svjedoke koji se ne sjećaju događaja premda su sudjelovali u akciji nakon koje su otkriveni ubijeni civili i zgarišta. I prijašnje prvostupanjsko suđenje završilo je oslobađajućom presudom uz ocjenu da ne postoje prihvatljivi dokazi o raspoređivanju pripadnika ATJ-a Lučko u četiri grupe koje su, pored Branka Balunovića i Stjepana Žinića, vodili i optuženici. Vrhovni sud smatra tu ocjenu pogrešnom ukazujući da je ATJ Lučko prilikom pretrage terena bila podijeljena na grupe, o čemu su iskazivali brojni svjedoci. Utvrdili su i da su izvješća, koja, nasuprot iskazima svjedoka, govore o oružanom sukobu u Gruborim, pisana nakon što je međunarodna zajednica saznala za ubijene civile i to kako bi se prikrio stvarni događaja’, navodi se u priopćenju kojeg potpisuju Vesna Teršelič i Zoran Pusić.

‘Ako taj zločin, koji su i prema tvrdnji suca Turudića nesumnjivo počinili pripadnici elitne jedinice hrvatske specijalne policije, ostane bez osude, predstavljat će trajnu sramotu za Hrvatsku. Očekujemo da će se Državno odvjetništvo žaliti na oslobađajuću presudu i da će pokrenuti istragu protiv drugih pripadnika jedinice. Zabrinjava i da je DORH prekvalificirao optužbe koje su upućivale na zapovjednu odgovornost Željka Sačića u pomaganje kaznenog djela ratnog zločina za koje je nastupila zastara, posebno jer su tijekom ovog postupka brojni svjedoci spominjali prisutnost temeljne policije koja je trebala obaviti očevid u selu, ali i Sačićevo korištenje funkcije i utjecaja da se očevid spriječi pod svaku cijenu’, poručuju iz Documente i GOLJP-a.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više