Smirivanje epidemije koronavirusa i u Srbiji je potaknulo obnavljanje i rasplamsavanje političkih sukoba, koji su do sada uglavnom tinjali na društvenim mrežama i u dijelu medija. Obnavljanje rada Narodne skupštine Srbije, postepeno ublažavanje mjera donesenih radi suzbijanja epidemije i najava ukidanja izvanrednog stanja na dnevni red su vratili nastavak prekinutog izbornog procesa, a time i zauzimanje startnih pozicija za izbornu utrku.
Ulje na potpaljenu političku vatru dolilo je i objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnijenja koje je provela agencija Ipsos stratedžik marketing u tri kruga (14. i 24. ožujka te 5. travnja) na uzorku od tisuću anketiranih građana. U istraživanju je 92 posto anketiranih podržalo mjere koje su vlasti poduzimale od početka širenja epidemije koronavirusa u zemlji. Početni većinski strah od bolesti u završnom krugu anketiranja zamijenio je strah od negativnih ekonomskih posljedica, jer je 79 posto anketiranih uvjereno da će ti negativni ekonomski efekti biti dugoročni, zbog čega su zabrinuti za svoju i egzistenciju svojih obitelji. Njih 59 posto plaši se da će ostati bez posla, a 63 posto anketiranih smatra da će se i osobno suočiti s ekonomskim problemima u postpandemijskom razdoblju. Istovremeno je 88 posto anketiranih podržalo ekonomske mjere koje je do sada donijela Vlada Srbije.
U istraživanju je 99 posto anketiranih tvrdilo da su se pridržavali svih mjera koje su vlasti donosile, a njih 90 posto vjeruje da su ih se pridržavali i svi drugi građani. Anketirani građani su od početka epidemije najviše vjerovali informacijama koje su im saopćavali liječnici i drugi stručnjaci (74 posto). Njih 69 posto najviše je vjerovalo informacijama koje su objavljivale zdravstvene institucije, a dvije trećine anketiranih (66 posto) vjerovalo je informacijama koje su saopćavali predstavnici vlasti. Na skali povjerenja u informacije koje su dobivali slijede one koje su građanima emitirale televizije (57 posto povjerenja), zatim prijatelji (44 posto), radioprogrami (23 posto), internetski portali (18 posto) te na kraju dnevne novine i tjednici (13 posto) i društvene mreže (12 posto).
Kad je riječ o povjerenju u ono što im govore političari, istraživač Ipsosa Srđan Bogosavljević izjavio je da su anketirani iskazali ogromno povjerenje u ono što im govori predsjednik Aleksandar Vučić – 46 posto njih mu vjeruje, dok je prvi sljedeći političar dobio podršku tek 1,3 posto anketiranih, a slijedi 1,2 i 0,8 posto podrške. Čak 58 posto anketiranih ima pozitivno mišljenje o tome kako Vučić obavlja predsjedničku funkciju, što je 12 posto više nego što su pokazivala istraživanja realizirana prije epidemije. I podrška Vučiću, mjerena ocjenama od 1 do 5, gdje su 1 i 2 negativne, a 4 i 5 pozitivne, popela se na 61 posto pozitivnih (17 posto više nego prije epidemije), a negativne su se zaustavile na 21 posto.
Ipsos SM je rezultate istraživanja objavio istovremeno s ublažavanjem mjera zbog slabijeg širenja virusa: broj teže oboljelih kontinuirano opada (broj oboljelih na respiratoru se skoro prepolovio), stopa smrtnosti se spustila ispod dva posto, a epidemiolozi su počeli dobivati precizniji uvid u razmjere epidemije nakon što je višestruko povećan broj testiranih, koji dnevno doseže i do 5,5 tisuća. Kako je i postotak zaraženih u ukupnom broju dnevno testiranih kontinuirano padao pa se početkom ovog tjedna prvi put spustio ispod pet posto (u ponedjeljak je testirano 5.446 građana, a novooboljelih je među njima bilo 222), stekli su se svi uvjeti ne samo za ublažavanje restrikcija nego i za najavu ukidanja izvanrednog stanja u zemlji.
Odmah nakon ukidanja izvanrednog stanja mora se pak nastaviti izborni proces. Izvršni direktor CESID-a Bojan Klačar u intervjuu Tanjugu pojasnio je da ‘u rešenju Republičke izborne komisije stoji da izbori nisu odloženi, već prekinuti, što znači da vreme koje je ostalo za kampanju treba da se ‘potroši’ onog momenta kada se ukine vanredno stanje. Budući da je vanredno stanje uvedeno 16. marta, a da su izbori zakazani za 26. april, kampanja treba da traje koliko je ostalo između dva datuma, a to znači 39 dana kampanje i dva dana predizborne tišine’. Sada vrlo realna mogućnost da će se parlamentarni izbori u Srbiji održati koncem lipnja ili početkom srpnja kao da je šokirala onaj dio opozicije koji već duže od godinu dana bojkotira rad parlamenta, a pogotovo opozicijski Savez za Srbiju koji je usto odlučio da će bojkotirati izbore, prije nego što su oni odgođeni zbog epidemije.
U prvim reakcijama na sazivanje sjednice parlamenta, na kojoj su potvrđene odluka o uvođenju izvanrednog stanja i vladine uredbe kojima su propisivane restriktivne mjere, SzS je najavio da će privremeno prekinuti bojkot parlamenta i pojaviti se na sjednici kako bi sa skupštinske govornice progovorio o neustavnom i pučističkom proglašavanju izvanrednog stanja koje je Vučićevoj vlasti omogućilo da uvođenjem navodno drakonskih mjera Srbiju pretvori u kolektivni zatvor. No već sljedećeg dana, nakon što je Jeremićeva Narodna stranka odlučila da će ipak nastaviti bojkotirati parlament, i sve druge članice SzS-a odlučile su isto, među njima i Demokratska stranka koja je promijenila dan prije usvojenu odluku da će se pojaviti na sjednici. Dodatnu konfuziju među opozicijskim strankama unijeli su Pokret slobodnih građana i njegov lider Sergej Trifunović jer su svoje članove i simpatizere pozvali da se pripreme za izlazak na izbore kad god oni budu održani.
Istovremeno je SzS odlučio da zatraži od Europske unije da spriječi održavanje srpskih parlamentarnih izbora prije jeseni, iako Ustav Srbije propisuje da bi to bilo moguće jedino ako se izvanredno stanje produži za još 90 dana. Dnevnik Blic pritom piše da su se lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas i šef narodnjaka Vuk Jeremić razišli oko toga da li da od europarlamentaraca koji su im skloni pomoć u odgađanju izbora traže u javnoj i transparentnoj komunikaciji ili u tihoj diplomatskoj akciji. Zbog tog unutarnjeg prepucavanja do javnosti su procurile informacije da je Đilas zapravo instruirao slovensku europarlamentarku Tanju Fajon da zajedno s još dvadesetak europarlamentaraca zatraži od europskog povjerenika za proširenje da propita jesu li srpske vlasti pod krinkom borbe protiv koronavirusa neustavno i nezakonito kršile prava i slobode srpskih građana. Kako su Tanja Fajon i društvo doista to učinili, malo koga će u Srbiji sada uvjeriti da se nisu poprijeko umiješali u njezine unutarnjopolitičke odnose i praktički upregli u opozicijska kola. Iskustvo s bivših jugoslavenskih prostora, a ne samo iz Srbije, govori da će takvo uplitanje sa strane doliti dodatnu vodu na mlin Vučićevih naprednjaka na sljedećim izborima, ali i da će značajno smanjiti utjecaj europarlamentaraca i drugih predstavnika EU-a na parlamentarne izbore i ukupne političke procese u Srbiji, barem dok se u potpunosti ne obnove njezini pristupni pregovori s Unijom, a to se, kako sada stvari stoje, neće tako skoro dogoditi.
Savezu za Srbiju i opozicijskim strankama koje su im se priklonile u pokušaju da bojkotiranjem parlamenta i izbora sruše Vučićevu vlast zapravo se dogodilo ono što im je rekao epidemiolog Predrag Kon u odgovoru na njihove napade da je zajedno s ostalim liječnicima i stručnjacima postao režimski sluga zato što su čvrsto stali iza mjera koje su vlasti poduzimale boreći se protiv epidemije koronavirusa. Kon im je na takve napade, između ostalog, javno poručio sljedeće: ‘To kako vi mislite da treba, javno protiv vlasti, je kontraproduktivno u ovoj situaciji, po mom dubokom uverenju. Tako se ne gradi solidarnost u prilikama ugroženosti. Predsedniku, ali i svim drugima je poznato da moja politička opcija nikada nije bila SNS, ali sam našao način da funkcionišem u ovim prilikama isključivo i samo u interesu Srbije. Najcrnje od svega što se doživljava nekakva moja uvređenost zbog kratkotrajne potrebe da se povučem… To je čista glupost. Nisam ja uvređen, ja sam ljut na one koji ne mogu da sagledaju do koje mere kontraproduktivno deluje kada se neprekidno napadaju samo oni koji rade… I dokle god se tako nadalje čini, sve više će ljudi odustajati od bilo koje druge opcije osim one gde se vidi sproveden rad.’
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje
