Novosti

Politika

Država i nestali

Iz Ministarstva branitelja u javno savjetovanje upućen je prijedlog Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu: ‘Žalim što novi zakon ne predviđa definiciju nestalih osoba u oružanom sukobu kojom bi bila zabranjena svaka vrsta diskriminacije nestalih i njihovih srodnika’, kaže Vesna Teršelič

1urkqruip99dlzjffs6qcfr409m

Vesna Teršelič (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Iz Ministarstva branitelja u javno savjetovanje upućen je prijedlog Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu u kojem je poseban naglasak stavljen na one čije je mjesto ukopa nepoznato. To je prvi jedinstveni zakonski okvir u kojem bi na jednom mjestu trebali biti definirani pojmovi, postupci, pravila i prava proizašla iz dvadeset i osam godina dugog traganja za nestalim osobama iz posljednjeg rata, a koji su do sada bili disperzirani po raznim propisima.

Osim što između ostalog objašnjava što je masovna, a što asanacijska grobnica, prijedlog novog zakona sadrži formulaciju da ‘nedostatak pravnog okvira u Hrvatskoj, te istodobno pozitivnog zakonodavstva u ovom područjima u susjednim državama može proizvesti negativne učinke na Hrvatsku i dovesti do relativiziranja povijesnih činjenica u susjednim zemljama’. Vesna Teršelič iz Documente ističe da se i u ovom zakonu država više brine za sebe nego za obitelji nestalih.

- Žalim što novi zakon ne predviđa definiciju nestalih osoba u oružanom sukobu kojom bi bila zabranjena svaka vrsta diskriminacije nestalih i njihovih srodnika, što ne bi bilo ograničeno samo na državljane Hrvatske, već bi uključilo sve osobe nestale na teritoriju Hrvatske, osobito stoga što izvjestan broj u vrijeme nestanka nije imao riješena statusna pitanja pa ni pitanje državljanstva - ističe Teršelič.

Dodaje da bi ovim zakonom trebalo ujedno propisati uspostavu tijela i fonda za podršku srodnicima nestalih osoba radi ublažavanja financijskih nedaća, kao i tijela za pravnu i psihološku pomoć obiteljima i porodicama nestalih, za što, kako zaključuje Teršelič, ne postoji politička volja svih ovih godina.

Naglašava da bi u skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka zakonom trebalo odrediti da sve nestale osobe tijekom oružanog sukoba treba tretirati kao žrtve kaznenih djela, te im u skladu s tim zajamčiti prava, osobito pravo na informaciju o stadiju kaznenog postupka i procesa traženja posmrtnih ostataka. U tekstu zakona navodi se da Hrvatska traga za 1.508 nestalih osoba te 414 smrtno stradalih za koje nije poznato mjesto ukopa, što ukupno čini 1.922 neriješena slučaja iz posljednjeg rata.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više