Potreba sjećanja i odavanja počasti svakoj žrtvi, ali i nastojanje da prestanu podjele među stanovnicima Vukovara i drugih ratom zahvaćenih mjesta poruke su koje su predstavnici Srba u Hrvatskoj na čelu s Miloradom Pupovcem, kao i predstavnici vlasti Hrvatske i Srbije odaslali dva dana prije Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Delegacija, koju je predvodio predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Pupovac, položila je vijence u Dunav kod Veslačkog kluba Vukovar i na Ovčari, da bi u podne zapalili svijeće za sve ratne žrtve u vukovarskoj pravoslavnoj Crkvi sv. Nikolaja. U delegaciji su bili i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić i Radojka Mrkić, članica Udruženja porodica ubijenih, poginulih, nestalih i nasilno odvedenih "Protiv zaborava".

"Odali smo počast žrtvama sa snažnim suosjećanjem s njihovom patnjom kao i s patnjom koju njihovo stradanje do danas izaziva kod njihovih najbližih. Naša je dužnost da ih se sjećamo na takav način da jačamo osjećaj mira među građanima Vukovara i Hrvatske. I više od toga, da jačamo osjećaj mira s jedne i druge strane Dunava", rekao je Pupovac. Podsjetio je da su ni 20 godina nakon strašnog Drugog svjetskog rata Charles de Gaulle i Konrad Adenauer potpisali Elizejski ugovor ili Ugovor o prijateljstvu između Francuske i Njemačke i tako stvorili osnove poratne i današnje Evrope. Pupovac je podvukao da smo "više puta u posljednjih 30 godina kretali tim putem, pa smo se ponovo vraćali na mjesta s kojih smo kretali". "Nisam bio u Vukovaru prije 30 godina, ali kao da sam bio. Tamo, u Glini, nisam bio prije 80 godina, ali kao da sam bio. Svako od ovih mjesta i sve ove godine i njihove ratove, s više ili manje svijesti, živimo i danas, ali na način na koji ne bismo trebali. Mi bismo trebali živjeti svoje živote, a ne smrti svojih mrtvih. Mi bismo trebali živjeti svoje živote, a ne mržnje svojih i tuđih historijskih neprijateljstava. Mi bismo trebali živjeti živote svoje djece ukoliko ne želimo da njihove živote živi netko drugi. Mi bismo trebali živjeti budućnost svoje djece, a ne prošlost svojih očeva, djedova i pradjedova. Onih od prije 30 godina i onih od prije 80 godina. Da, mi ne bismo trebali živjeti u krugu, u kolu smrti, mržnje i strašne prošlosti naših predaka", rekao je.

Predsjednik SNV-a je istaknuo da "dolazeći ovdje i na sva druga mjesta na kojima smo bili ili bismo htjeli i trebali biti, dolazimo zbog ideala života a ne smrti, zbog ideala slobode a ne mržnje, zbog budućnosti a ne prošlosti. Dolazeći ovdje dolazimo zato da bismo u sjećanju na stradanja i u pijetetu prema stradalima oživjeli i osmislili naše ideale, ideale našeg budućeg života i naših budućih sloboda. Dolazeći ovdje dolazimo zato da bismo se odmakli od svega onog što je uništavalo živote, ograničavalo slobode i zatiralo ideale slobodnih pojedinaca i naroda te da bismo o tome imali jasan sud i da bismo kad treba znali zastupati takav sud" i dodao da još ne znamo koliko će vremena trebati da se na mjestima stradanja tokom 20. stoljeća pojave moralni i politički autoriteti naroda, vjera i država koji će podijeliti suosjećanje i žaljenje na takav način da će pijetet jednih postati i pijetet drugih, te da će kao takav trajati i da se neće zaustavljati ni na granicama identitetskim, ni na granicama političkim.

"Znamo, međutim, da trebamo činiti sve da se čekanje ne pretvori u naše trajno stanje. Zato činimo ovo što činimo. Zato govorimo ovo što govorimo. U ime svih stradalih i nestalih. U ime života u miru i prosperitetu svakog od nas", rekao je Pupovac. Naglasio je da su pitanja nestalih i odgovornih za zločine zajednička tema u kojoj bi svi trebali podnijeti svoj dio odgovornosti. "Ne samo da podržavamo da što prije dođe do nastavka pregovora predstavnika dviju vlada, nego i da dođe do konkretnih rezultata o nestalima. Pitanje nestalih i odgovornih za zločine nije nešto o čemu ćemo prestati brinuti i čemu nećemo posvetiti neophodnu pažnju; to je pitanje koje sprečava da imamo dubok osjećaj mira u Hrvatskoj i isti takav osjećaj ljudi s obje strane Dunava", istaknuo je Pupovac. Kazao je da mu je "san da ovaj grad ne bude podijeljen ni u sjećanju ni u komemoriranju. Cilj ovog što radim, zajedno s drugima, je da ta podjela prestane. Mogu ustrajavati da tako bude, ali mislim da je bitan i doprinos drugih. Komemoracije bi trebale biti inkluzivne. Ovdje su stradali ljudi raznih nacionalnosti i pred rat i tokom rata, pa bi trebalo stvoriti mogućnost da svi pokažu odgovornost i podijeljen osjećaj pijeteta prema stradalima".

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević je naglasio da "Vukovar zaslužuje da se sjetimo njegovog stradanja i da se sjetimo svih koji su stradali i koji se i danas vode kao nestali. Vukovar zaslužuje i da svih ostalih dana bude grad života, grad tolerancije i dijaloga koji gradi sretnu sadašnjost i budućnost u kojem građani razgovaraju i zajednički rješavaju probleme, a mi iz politike da im pružimo ruku". Istaknuo je da i on i svi u srpskoj zajednici nastoje da se podjele prevaziđu i da se obnovi razgovor u lokalnoj zajednici. "Negativnih pojava ima i one nisu nestale, ali idemo u dobrom smjeru, pa se nadam da će svake godine taj proces biti sve bolji i da ćemo doći do točke da nećemo smatrati da je Vukovar grad podjela", rekao je Milošević.

Veran Matić istaknuo je da je u protekloj godini obišao sva stratišta na kojima je bilo zajedničkih komemoracija i rekao da je i to, pored svih drugih aktivnosti na suočavanju sa prošlošću u Hrvatskoj, imalo jako puno pozitivnih efekata. Matić misli da je to dobar put "koji nije još doneo pune pozitivne efekte". "Nije dovoljno, kao što su neki lideri tvrdili, da je 'konzumirano' saučestvovanje, da su učinjene neophodne geste i da možemo dalje. Nije samo u gestama, već i u činjenju na duge staze, u ispravljanju nepravdi u svakom mogućem slučaju i u bezrezervnom trajnom suočavanju sa prošlošću", rekao je i ukazao na skoro 2.000 neriješenih slučajeva nestalih. "Taj broj ne bi predstavljao veliki izazov kada bismo imali snažnu posvećenost porodicama nestalih. Da se do kraja istraže sve moguće prilike, sve moguće naznake sudbina i sva svedočenja. Ali nemoguće je napraviti bilo kakav napredak u potrazi za nestalima ako nema zajedničkog rada, pod pokroviteljstvom međunarodnih organizacija ili svetskih sila koje su bile uključene u posmatračke ili mirovne misije. Kao da smo zarobljeni u nerešavanju sudbina nestalih i kao da nije moguće raditi i na rešavanju tih sudbina i suočavati se sa prošlošću, ali i raditi i na aktuelnim problemima i stvarati uslove za bolju budućnost dve zemlje i regiona", zaključio je Matić.

Na to da žrtve ne bi trebalo dijeliti nekoliko dana ranije ukazao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije koji je na liturgiji u Zagrebu pozvao vjernike da zapale svijeće za sve stradale i nestale u Vukovaru. "Vukovar je bio grad simbol saživota različitosti i zajednice u kojoj sapostoje oni koji su različiti po raznim parametrima. Danas se gotovo prepolovio. Molim vas da, kao i svake godine, upalimo jednu molitvenu sveću za sve koji su tamo postradali, kao i da uputimo molitvu za sve koji su nestali i kojima se ne zna grob", kazao je Porfirije.