Stranka predvođena Miroslavom Škorom na prvom Općem saboru, održanom 6. veljače, izbacila je ime svog vođe, pjevača lakih nota i političara teškog nacionalizma iz naziva stranke, pa se ta desničarska sljedba od sada zove samo Domovinski pokret. Organizacija ubrzava pripreme za lokalne izbore 16. svibnja: od kraja studenoga osnovane su županijske podružnice u svih 20 županija i Gradu Zagrebu, a od Škore smo doznali da je ustrojeno preko 200 temeljnih ogranaka. Uglađeni partijski frontface prije desetak dana gostovao je u emisiji Velimira Bujanca, s kojim je dosegao novu razinu intimizacije: muziku za novu špicu "Bujice" radio je naime Škorin sin Matija, pa smo prisustvovali zajedničkom prizoru raznježenog trojca u studiju. Osim toga, Škoro je premijeru Andreju Plenkoviću poručio da dolazi vrijeme kada će "on biti u poziciji" te da će onda "svi živjeti bolje". Pogled na listu do sada objavljenih kandidata na izborima, kao i na popis predsjednika županijskih organizacija, ni izbliza ne podupire ambiciozne ciljeve: uz jedva par pristojnijih ili poznatijih imena, to je zbir ekstremista, javnosti nepoznatih ljudi i isluženih političara, kao i pojedinaca bližih šarlatanstvu no ozbiljnom javnom radu. Među ekstremistima se svakako ističe notorni Damir Markuš, kutinski dogradonačelnik, HOS-ovac i nacionalistički agitator u čijem se društvu kretao i Danijel Bezuk, momak koji je prošlog listopada kalašnjikovom napao zgradu Vlade, a potom počinio samoubojstvo. Takvu figuru je dakle DP kandidirao za sisačko-moslavačkog župana.
Tri mjeseca prije izbora DP jedva da ima par objavljenih imena kandidata za gradonačelnike ili župane. Škoro se dugo u medijima poigravao idejom da on bude kandidat u Zagrebu, a izabran je i za predsjednika stranačke zagrebačke filijale. Međutim, u posljednje vrijeme ta se ideja više toliko ne spominje, pa se spekulira da bi kandidat mogao biti Zlatko Hasanbegović, čiji je Blok za Hrvatsku navodno u procesu spajanja s DP-om. Hasanbegović se, gostujući nedavno na HRT-u, o toj temi retorički zapitao riječima: "Zar mislite da ne bih bio dobar i legitiman kandidat?" Škoro je vjerojatno ispravno procijenio da u Zagrebu nema šansi, pa je moguće da je odlučio izbjeći uvjerljiv neuspjeh i javnu blamažu. Kako bilo, Hasanbegović u dosadašnjoj političkoj karijeri nije pokazao baš ništa što bi obećavalo da bi DP mogao u glavnom gradu prebaciti desetak posto glasova, približno koliko je u prvoj izbornoj jedinici osvojio na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Pritom, DP će se u Zagrebu, osim s HDZ-ovim Davorom Filipovićem, za desne birače nadmetati i s Milanom Bandićem, kao i s Mostovim Zvonimirom Troskotom. Taj financijski menadžer, katolički aktivist i suradnik Željke Markić poznat je po ispovijesti o tome kako se preobratio na katolicizam: prilikom jednog pijanstva molio se Isusu, a kada se probudio, izgledno u mamurluku, prema vlastitim je riječima imao osjećaj "da mu je duša premazana putrom".
Od ostala tri velika hrvatska grada, DP bi kakav-takav rezultat mogao ostvariti jedino u Osijeku, a i to neizravno. U Škorinom rodnom gradu DP će poduprijeti nezavisnog kandidata Berislava Mlinarevića, poduzetnika i vlasnika osječkog hotela Waldinger, koji se zadnjih mjeseci javno oglašavao uglavnom kritizirajući Vladine restrikcije rada ugostiteljskih objekata uslijed pandemije koronavirusa. I Mlinarević se suočava sa značajnim protukandidatima iz desnog spektra – tu je Vladimir Šišljagić, bivši bliski suradnik Branimira Glavaša, koji se sada kandidira ispred Snage Slavonije i Baranje, a potom i predsjednik osječkog HDZ-a Ante Radić. SDP je kandidirao sveučilišnog profesora Gorana Kušeca, koji slovi kao jedan od osnivača lokalne navijačke skupine Kohorta, pa možda može povući i dio njihovih glasova. Inače, DP je zajedno sa Suverenistima i ostalim trabantima na parlamentarnim izborima u Osijeku osvojio petnaestak posto glasova. Na razini županije, DP bi u trku mogao poslati Krešimira Bubala ili Škorinu sestru Vesnu Vučemilović. U Rijeci i Splitu Škoro kandidata u trenutku nastanka ovog teksta još nema, no bez obzira na to DP nema gotovo nikakve šanse. U Rijeci će desne glasove HDZ-u uzeti Mostov koliko-toliko profilirani Marin Miletić. Kao predsjednik Primorsko-goranskog DP-a pojavio se izvjesni umirovljeni brigadir Ivan Smojver. Predsjednik vinodolskog ogranka Hrvatskog časničkog zbora doima se neelokventan, barem ako je suditi po njegovom, na YouTubeu dostupnom predavanju o "ilegalnim migracijama kao prijetnji sigurnosti", u kojem hrvatske policajce, bezbrojno puta optužene za brutalno nasilje prema migrantima, dosljedno naziva "braniteljima". Što se Splita tiče, Jurica Pavičić je nedavno gostujući na N1 vjerojatno točno procijenio da DP tamo nije zaživio jer u tom gradu "desno-populističke glasove uzima Željko Kerum", a Kerumova trgovačka logika zna da je HDZ bitno isplativija koalicijska mušterija. Premda se nagađalo da će DP-ov kandidat biti Robert Pauletić, isti je putem Facebooka nedavno poručio da je odbio sudjelovati u splitskom ogranku i to zato što mu nisu dali odriješene ruke da sam bira svoj tim. Inače, predsjednik splitskog DP-a je kirurg Jakov Meštrović, a županijskog tridesetogodišnji Nikola Grabovac, vinar iz Prološca.
Među rijetkim objavljenim imenima kandidata je i ono Ivana Penave, ali vukovarski gradonačelnik na izbore ide s vlastitom listom; unatoč tome, Škoro je izjavio da ga "podržava 100 posto", da će ako treba "i poginuti" za Penavu, koji u Vukovaru mora "osvojiti 70-80 posto glasova Hrvata". Na razini županije DP će poduprijeti sadašnjeg zamjenika župana, donedavnog HDZ-ovca Josipa Dabru. DP nekih izgleda možda ima i u Našicama – nagađa se da bi se Vučemilović mogla i ovdje kandidirati, a kakvu-takvu vidljivost DP-ovci imaju i u Virovitičko-podravskoj županiji gdje je predsjednik županijske podružnice saborski zastupnik Danijel Spajić, kao i u Brodsko-posavskoj gdje je to zastupnica Ružica Vukovac. Markušu će pak u kampanji vjerojatno pomoći i Stjepo Bartulica, u Sabor izabran u šestoj izbornoj jedinici.
Među živopisnijim je dužnosnicima DP-a – osim Davora Dretara koji će se moguće angažirati u Zagorju – i predsjednik Krapinsko-zagorske organizacije Mladen Ptičar, predsjednik "Društva hrvatskih katoličkih muževa", uglavnom angažiranog u obilascima stratišta vojske NDH i indoktrinaciji učenika Osnovne škole u Đurmancu. U Međimurju je prvi čovjek stranke dvadesetogodišnji student prava Tin Hrgović, višestruki gost "Bujice" poznat po organizaciji antiromskog prosvjeda 2019., inače i član Markićkine inicijative "Narod odlučuje". Pregledom njegovog Facebook-profila moguće je, osim huškanja na Rome, migrante, partizane i pokret Black Lives Matter, utvrditi i homofobne i protrumpovske stavove, kao i zastupanje teorija urote oko koronavirusa. Na srpanjskim izborima je osvojio 800 preferencijalnih glasova. U Koprivničko-križevačkoj županiji šef je poduzetnik i ribolovac Karlo Posavec, koji je 2020. povodom ulova velikog šarana rekao da mu je to "bio veći užitak nego da se pred njim pojavila gola Nives Celzijus". Kao tajnicu ove podružnice u prosincu je pokušao angažirati bivšu članicu Živog zida Aleksandru Bukovčan, nekadašnju pornoglumicu umjetničkog imena Alexa Wild, no nakon intervencije partijske centrale morao je odustati. Što se isluženih stranačkih aparatčika tiče, predsjednik DP-a Varaždinske županije Darko Novoselec prethodno je bio u HDZ-u i HNS-u. U Škorinoj stranci skrasio se i predsjednik DP-ove gradske šibenske filijale Mario Kovač, HSLS-ov ministar u Račanovoj vladi, a kasnije član Pašalićevog Hrvatskog bloka i lokalne platforme Loza. Predsjednik DP-a Karlovačke županije je Vlatko Ivka, bivši HDZ-ovac i direktor karlovačke gradske tvrtke Inkasator, koji tvrdi da neće biti kandidat za gradonačelnika. U sedmoj izbornoj jedinici koja obuhvaća ovo područje na listi DP-a u Sabor je izabran i Ante Prkačin.
Unatoč izvjesnom jačanju infrastrukture i Škorinom hvastanju o 10 tisuća članova stranke, kadrovski kapaciteti DP-a se doimaju mršavo. Ako ne bude bombastičnih iznenađenja, DP vjerojatno neće osvojiti nijedan veliki pa – osim, uvjetno rečeno, Vukovara – ni značajniji grad. U nizu mjesta će dobaciti između pet i 10, a negdje i do 15 posto. Iako će ponegdje ući u općinska i gradska vijeća, pustiti korijenje i postati nekakav faktor, jako je to daleko od snova o preuzimanju zemlje. Moguće je da su ovo treći izbori zaredom na kojima će Škoro doživjeti fijasko, pa se postavlja pitanje hoće li mu politika dosaditi jer se u nju nije upustio da bi vodio stranku od desetak posto glasova. Iako se Škori u "Bujici" tepa kao "vođi nacionalne oporbe", čini se da Plenkoviću opasnost zdesna prijeti jedino u slučaju da zaista katastrofalno uprska situaciju s cijepljenjem i saniranjem ekonomije od posljedica epidemije.
