Novosti

Kronika

Đorđe Nešić: Poznatiji u svetu

Milutin Milanković još uvek se ne pominje u udžbenicima, a kamoli da se o njegovu delu naveliko govori, smatra upravnik Kulturnog i naučnog centra ‘Milutin Milanković’ u Dalju

Yrh8d2a8fnmitchlkq4agmoei3s

Đorđe Nešić

Što je Centar Milutin Milanković postigao za svojih deset godina postojanja?

Brojke to najbolje govore: u štampi je monografija o radu Centra koja kaže da je u protekloj deceniji ovde organizovano oko trista društvenih sadržaja, među kojima je 12 Milankovićevih ciklusa, šta je naša centralna manifestacija, te više desetaka stručnih predavanja iz oblasti kojima se bavio. Pored toga, tu su četiri međunarodna naučna skupa i četiri međunarodne književne manifestacije, mnogo književnih večeri, dva celovečernja koncerta, likovna kolonija, radionice - među njima i tridesetak astronomskih sa učenicima osnovnih škola, brojni seminari i projekti. Očekujemo da do 2020. dovršimo stalnu izložbu o Milankovićevu životu i delu, u šta je već uloženo puno znanja, truda i novca.

Kroz Centar je do sada prošlo više od 30.000 posetilaca: on nije osnovan kao manjinska organizacija nego kao kulturna ustanova otvorena za sve oblike saradnje se svim drugim organizacijama i institucijama. Tako imamo odličnu saradnju sa opštinom Erdut, našim osnivačem i glavnim finansijerom, Osečko-baranjskom županijom, SPC-om, celim nizom hrvatskih i srpskih ustanova i udruženja. Najbrojniji posetioci Centra su đaci osnovnih i srednjih škola, pa verujemo da će im pomenuta izložba biti tehnološki veoma zanimljiva. Moram da kažem da je građevinsku obnovu Centra, odnosno Milankovićeve rodne kuće finansirala Srbija, a jednokratnu novčanu pomoć za opremanje dela izložbe dala je Vlada RH: ostatak, više od 80 posto ukupno uloženoga, išao je iz opštinskog proračuna Erduta i preko konkursa na koje smo se javljali, među kojima su oni ministarstava kulture obe zemlje.

Može li Milankovićevo djelo biti inspirativno kulturnjacima i umjetnicima?

Milanković je multidiciplinarni naučnik, čovek gotovo renesansnih znanja i interesovanja. O njemu se može govoriti kao o astronomu, geofizičaru, klimatologu, matematičaru, građevincu-statičaru akvadukata, vijadukata, hangara, aerodroma, mostova, inženjeru-pronalazaču sa priznatih šest patenata… Važan je i kao pisac izvrsnih memoara i naučno-popularnih dela koja bi mogla da budu deo školskih lektira, a bio je vrstan poznavaoc muzike i likovne umetnosti. Čitaoci njegovih memoara naići će na zanimljive pasuse o mnogo čemu, pa tako o vinarstvu, konjima, ribolovu, modi… Dakle, on je inspirativna i zanimljiva ličnost za realizaciju mnogih kulturnih sadržaja.

Koliko je njegov rad zapravo poznat široj javnosti?

Najznačajnija manifestacija, držana u povodu 140. godišnjice njegova rođenja, bila je međunarodna naučna konferencija nazvana ‘Život i delo Milutina Milankovića: prošlost, sadašnjost, budućnost’ te niz predavanja u organizaciji SANU-a. Centar ju je obeležio 12. Milankovićevim ciklusima sa mnoštvom naučnih i kulturnih sadržaja, među kojima su bila predavanja u hrvatskim Kistanjama i japanskoj Wakayami, a u planu su ona u Zagrebu i Somboru. Može se reći da je on još uvek poznatiji u svetu nego kod kuće, u Hrvatskoj i Srbiji: još uvek se ne pominje u udžbenicima, a kamoli da se o njegovu delu naveliko govori ili da se objavljuju odlomci iz njegova naučno-popularnog opusa. Najviše su za prezentaciju Milankovićeva dela učinili novinari koji su u štampanim medijima, na radiju i TV-u davali osnovne podatke o njemu te izložba u organizaciji SNV-a koja je obišla škole sa ciljem da se Milankovića uvrsti u hrvatske udžbenike.

SKD Prosvjeta je objavila prevod jednog Milankovićevog rada, a po njemu je nazvana ulica u Bijelom Brdu. U Osijeku je po njemu imenovana ulica u sklopu studentskoga kampusa, valjda kao kompenzacija za to šta se za njega nije našlo mesta u rondelu velikana pred gimnazijom koju je pohađao. U rodnom mu Dalju, osim KNC-a i porodične grobnice, nema pomena na njega: pokušaj da se deo dunavskog keja – svega dvestotinjak metara od ukupno 1,5 km - nazove njegovim imenom, završio je medijskim linčom. Ali čini mi se da je kosmička pravda viša od toga i konačna: šta će, uostalom, ovozemaljske počasti onome čije ime nose krateri na Mesecu i Marsu!?!

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više