Novosti

Kronika

Djeci srpske nacionalnosti krše se obrazovna prava i slobodno korištenje ćirilice

Od 47 prijava kršenja prava djece pripadnika nacionalnih manjina, najviše se odnosi na Rome, a srpskoj djeci krše se obrazovna prava, poput dostupnosti udžbenika i pedagoške dokumentacije na materinskom jeziku te mogućnost korištenja ćiriličnog pisma na oglasnim pločama

Large 2zvo  i pravobraniteljica

Osnovna škola Nikole Andrića u Vukovaru

Izvještaj o radu pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za 2019. godinu bilježi povećan broj prijava, čak 1741 novi predmet, u odnosu na 2018. godinu. Tokom prošle godine ured pravobraniteljice primio je gotovo deset posto više novih prijava, pritužbi i zahtjeva vezanih uz povredu pojedinačnih prava djece.

U dijelu koji se tiče izdvojenih područja zaštite prava djece, pravobraniteljica se posebno bavi pravima djece pripadnika nacionalnih manjina. U ovom području povećao se broj prijava u odnosu na prošlu godinu: takvih je bilo 47 (prethodno 30), od kojih su se čak 33 odnosile na ostvarivanje prava djece pripadnika romske nacionalne manjine. Osim toga, pravobraniteljica je zaprimala prijave kršenja obrazovnih prava djece srpske, albanske i makedonske nacionalne manjine.

U izjavi za Novosti, Pirnat Dragičević kaže da su među pritužbama, koje se odnose na kršenje prava djece srpske nacionalnosti, najčešće one koje se odnose na obrazovna prava, primjerice dostupnost udžbenika i pedagoške dokumentacije na materinskom jeziku te mogućnost korištenja ćiriličnog pisma na oglasnim pločama u školama koje pohađaju pripadnici manjine. Pravobraniteljica je dobila informacije o slučajevima nasilja između djece Srba i Hrvata u blizini škola ili na putu do škole. Međutim, tvrdi da njen ured nema točan podatak koliko je u prošloj godini bilo etnički motiviranog vršnjačkog nasilja te da pritužbe koje prima nisu pokazatelj razmjera kršenja pojedinih prava djece.

- Takve prijave potvrđuju da su određeni problemi prisutni u društvu, a prateći pojedine slučajeve zapravo pratimo učinkovitost države u zaštiti prava djece, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, što je onda temelj za naše opće preporuke i inicijative u zaštiti prava djece. O kršenju prava djece pripadnika nacionalnih manjina često nas informiraju udruge, stručnjaci i predstavnici institucija. Za neke doznajemo iz medija pa na tragu pojedinih objava tražimo službena izvješća institucija o postupanju u zaštiti djece – rekla je Pirnat Dragičević i dodala da u takvim situacijama poziva i školu i lokalnu zajednicu da ulože dodatne napore u odgojni rad s djecom.

- Iskustva u nekim školama, u kojima je dolazilo do sukoba između polaznika nastave na srpskom jeziku (po modelu A) i polaznika nastave na hrvatskom, pokazuju da je vršnjačke sukobe moguće spriječiti pojačanim aktivitetom škole u organiziranju različitih izvannastavnih aktivnosti: sportske aktivnosti, građanski odgoj i obrazovanje i slično, kojima su obuhvaćeni učenici različitih nacionalnosti i različitih modela školovanja - rekla je pravobraniteljica.

SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov, komentirajući ovaj izvještaj u Saboru, dotaknula se neodgovarajućih reakcija pojedinih odgojno-obrazovnih radnika na izazove odgoja i obrazovanja u multikulturalnom i pluralističkom društvu, koji, kako je rekla, može ostaviti negativne posljedice na djecu i na njihov odnos prema drugima.

'Kad to kažem, mislim prije svega na djecu pripadnika srpske nacionalne manjine, koji idu na nastavu po nekom od zakonom predviđenih modela, a kojih je u 2019. bilo 1937. Među njima je svakako bilo i onih koji su žrtve vršnjačkog nasilja zbog svoje nacionalne pripadnosti, posebno na području Vukovarsko-srijemske županije, o čemu govore policijski izvještaji iz 2019., a nažalost govorit će i u izvještaju u 2020.', utvrdila je Jeckov i dodala da upravo zbog toga smatra da je ovaj podatak trebao biti sastavni dio izvještaja u djelu koji govori o diskriminaciji pripadnika srpske nacionalne manjine.

U Zajedničkom veću opština tvrde da imaju saznanja o nekoliko slučajeva nasilja prema učenicima pripadnicima srpske manjine koji nisu medijski popraćeni, pa čak ni prijavljeni policiji i pravobraniteljici, jer pojedini roditelji iz straha, ili iz drugih motiva, odbijaju pokretati postupak zaštite djeteta.

Kada je riječ o povredi obrazovnih prava, ZVO, kao i pravobraniteljica, ističe zabranu korištenja ćiriličnog pisma na školskim hodnicima u školama u Vukovaru. Dodaju da su plakati na oglasnim pločama u pravilu ratne tematike. Kao posljedicu konstantnog kršenja obrazovnih prava vide asimilaciju i činjenicu da pojedini roditelji djecu ne upisuju na nastavu na srpskom jeziku i pismu.

Pored toga, registracija srpskih škola stalni je problem u obrazovanju srpske zajednice. Iako po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina Srbi imaju pravo na svoje škole, županijska Skupština godinama na točku dnevnog reda ne stavlja ovu temu. Što se tiče udžbenika, učenici imaju prevedene udžbenike u osnovnim školama, a u srednjim su do danas prevedena samo tri naslova: za matematiku, psihologiju te politiku i gospodarstvo.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više