Novosti

Kratko & jasno

Дaмир Рaдoвић: Излaзимo из гeтa

С aмбициoзнo oсмишљeним Дaнимa српскe културe пoстигли смo вeлик искoрaк, кaжe пoтпрeдсjeдник риjeчкoг пoдoдбoрa Прoсвjeтe

Large mini %c4%86irilica

Kako je nastala ideja da u ovakvim vremenima realizirate Dane srpske kulture u Rijeci, ambiciozni dvomjesečni program s nizom raznovrsnih događanja, od izložbi i projekcija filmova do predstavljanja knjiga i obilaska grada?

Planirajući Dane, nismo razmišljali o masovnijim okupljanjima – imajući na umu ograničenja od po pedesetih prisutnih, odlučili smo se za 14 komornijih događanja, pa je najviše posjetilaca bilo na smotri folklora, njih stotinjak. Budući da koncepciju manifestacije s dva-tri veća skupa, s brojnom publikom, nismo mogli realizirati, nastojali smo pripremiti za svakoga ponešto, odnosno pokriti stariju i mlađu generaciju te zadovoljiti i one koji uživaju u tradiciji i one koji su skloniji avangardnijem izrazu. Da smo dobro odlučili, potvrdio je dobar odaziv: više od 80 posto događanja bilo je stopostotno popunjeno. Ponešto slobodnih mjesta ostajalo je na projekcijama dokumentaraca, a za folklorne se nastupe tražila karta više. Dobro smo procijenili broj prisutnih na svakom od događanja, pa je tako sadržaje u našem prostoru u Demetrovoj uz prethodnu najavu moglo pratiti trideset osoba, a dvorana s folklorašima bila bi dokraja popunjena i da nam je na raspolaganju bio dvostruko veći prostor.

Kolika je bila vidljivost cijele manifestacije u gradu i šire?

Tu smo postigli velik iskorak, a za dobar publicitet je najzaslužnija naša Milica Mataja Mafrici. Odradila je dobar posao, pa su nas pratili lokalni i nacionalni mediji, "Prizma" i HRT u nekoliko navrata, a dobru smo kampanju imali i na društvenim mrežama. U promociji "Antifašističkog vodiča za ljepši svijet" i drugih zbivanja sudjelovale su osobe koje nisu članice Prosvjete ili naše zajednice, ali su ih zanimale teme ponuđene u duhu inkluzivnosti za koju se zalažemo. Time smo napravili dodatni iskorak, jer želimo da ovaj pododbor Prosvjete bude sastavni dio gradske kulturne priče. Mislim da nam je upravo to pošlo za rukom.

Pri svemu je bila izražena suradnja ne samo s lokalnim, državnim, nego i stranim institucijama?

Trudili smo se uključiti Riječko sveučilište, pa smo u suradnji s Arheološkim muzejom iz Prijedora postavili izložbu arheoloških iskopina. Nastojat ćemo da nam takve suradnje i ubuduće budu praksa, jer nam je povezivanje s institucijama poput Sveučilišta zanimljivo i poticajno; radi epidemioloških ograničenja nismo zvali umjetnike iz Srbije, no čvršće veze želimo uspostaviti s gradovima poput Novog Sada, Banje Luke i drugih koji imaju što ponuditi, da ne dolazi baš sve samo iz Beograda. Na predstavljanju Artefakata, dječjeg časopisa Bijela pčela i Zbornika o 300 godina pravoslavlja na sjevernom Jadranu bilo je puno različitih ljudi, pa i onih iz krugova politike i obrazovanja, što je znak da izlazimo iz geta. Postoji tolerancija i stalna veza između riječkih Srba i ostalih naroda s ovih prostora, koje ovdje, za razliku od nekih drugih krajeva, nisu pokidane ni tijekom rata. Rijeka je imala dobru praksu suživota, a mi se svi trudimo da to tako i ostane. Stoga u svoje programe pozivamo ljude iz drugih manjinskih zajednica, pa nam na Dane srpske kulture dolaze Česi i Slovaci, Makedonci i Židovi. Nastojimo druge potaknuti da rade više i da zajedno stvaramo pozitivno ozračje u kojem se relaksiranije mogu rješavati eventualni problemi.

Kakvi su planovi u ovoj godini?

Promatramo kako će se razvijati epidemiološka situacija. U Novu smo ušli s problemom vezanim uz narušenu statiku prostora na Trgu sv. Barbare, radi čega smo obaviješteni da ga više ne koristimo, no ove bi godine trebala započeti gradnja srpskoga kulturnog centra, prostora u koji bi se smjestile sve naše institucije. Stoga pored redovitih aktivnosti imamo ambiciju formirati narodni orkestar i zbor te producirati neku monodramu. Inače nam je želja kreirati što više vlastitih programa, a ne samo 'uvoziti' vanjske. Nastojat ćemo ih pokazati već na sljedećim Danima, koje namjeravamo kalendarski pomaknuti s kraja godine, da baš ne ulazimo u 'ludnicu' oko Adventa. Kako se približava i 30-godišnjica izlaženja Bijele pčele, mislim da će Prosvjetin riječki pododbor ove godine puno raditi na svojim planovima, unatoč problemima koje imamo.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više