Za peti ciklus izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj javnost se pobrinula da budu što beznačajniji, o čemu svjedoči činjenica da su izbori održani bez uočljivih vijesti u informativnim emisijama HRT-a kao javne televizije.
Nešto je vijesti bilo rasuto po štampanim medijima i na ponekom lokalnom portalu, no izbori za savjetodavna tijela nacionalnih manjina, koje čine 7,78 posto stanovništva Hrvatske, u jednome ipak nisu bili minorni – po izdašnosti naknada za članove izbornih povjerenstava (njih ukupno šest), kojima su po prijedlogu Vlade jedinice lokalne samouprave trebale isplatiti naknade od čak 4.500 kuna. Ali kada su u pitanju izbori od šireg značaja, kao predstojeći za EU parlament te predsjednički i parlamentarni izbori, ta naknada je manja i iznosi – 1.500 kuna. U čemu je ključ da rad povjerenstava u izborima s manjim biračkim tijelom, koji su k tome marginalizirani, više košta nego na izborima za izvršnu i predstavničku vlast na državnoj razini?
- Razlika je kome se ispostavlja račun. Članove izbornog povjerenstva na izborima za vijeća nacionalnih manjina, kao i na lokalnim izborima, financiraju jedinice lokalne samouprave, dok parlamentarne, predsjedničke i EU izbore financira Vlada. Istina, nije logično da su troškovi na izborima za savjetodavna tijela sa manjom izlaznošću i manjim biračkim tijelom toliko viši od onih na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima sa daleko brojnijim biračkim tijelom i većom izlaznošću - kaže načelnik Vrginmosta Milan Vrga.
- Izgleda da račun ovisi o krčmaru. To je velik iznos posebno imajući u vidu da su nacionalne manjine najviše koncentrirane u ruralnim sredinama, u općinama koje spadaju u skupinu najnerazvijenijih općina koje jedva preživljavaju i od kojih će mnoge imati problema da iskeširaju navedeni iznos. Mi smo, kao i većina općina sa većinskim srpskim stanovništvom, planirali navedena sredstva jer smo svjesni značaja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i smatramo ih sastavnim dijelom našeg političkog mehanizma - dodaje Vrga.
