Novosti

Kronika

Četrdeset godina unazad

Odluka Ustavnog suda o pitanju udomljavanja djece kod istospolnih partnera užarila je političku debatu u Koprivničko-podravskoj županiji

Burnoj javnoj raspravi o odluci Ustavnoga suda kojom se zakonski dopušta udomljavanja djece istospolnim parovima pridružili su se političari u Koprivničko-križevačkoj županiji. I dok su stavovima po pitanju homoseksualnog udomljavanja djece, koprivnički gradonačelnik Mihael Jakšić (SDP), kalnički općinski načelnik Mladen Kešer (SDP) i križevački gradonačelnik Mario Rajn (Nezavisni) liberalniji, župan Darko Koren iz stranke Mreža i Branko Hrg, saborski zastupnik te zamjenik predsjednika HDS-a, pokazali su nešto konzervativnija stajališta. Prema shvaćanju Jakšića, Kešera i Rajna, udomljavanje djece od strane istospolnih partnera nešto je sasvim suvremeno i normalno te je izraz demokratskih i općeljudskih vrijednosti.

- Ako želimo biti moderno i normalno društvo onda se tako moramo i ponašati. Žalosno je da nacionalna politika, posebice HDZ, nema rješenje za prave probleme koje ova država ima. Umjesto da se bavi pravim problemima HDZ gleda ljudima u krevet – istaknuo je Jakšić koji je dodao da osobno podržava ovu odluku. Po pitanju odluke Ustavnog suda, jasan je bio i Mladen Kešer, Jakšićev kolega iz SDP-a.

- To je društvo koje želimo i za koje se borimo. Ispravno tumačenje zakona je da sve osobe imaju pravo na udomljavanje po istim kriterijima bez obzira jesu li u bračnoj zajednici ili nisu – naglasio je Kešer. Kratku izjavu dao je i križevački gradonačelnik Mario Rajn.

- Za djecu koja nemaju primjerenu roditeljsku skrb bolje da tu skrb dobiju u drugoj obitelji, nego da odrastaju u domovima i budu prepuštena sustavu. - ustvrdio je Rajn. Župan Koren izjasnio se pak da poštiva odluku Ustavnog suda, no istovremeno je naglasio da osobno nije za posvojenje djece.

- Danas su neke društvene norme značajno različite od prije. Moramo jednostavno prihvatiti te činjenice i zakonski ih regulirati. Osobno imam svoj stav i mišljenje o tome, ali nemam problema s tim da nešto postoji i bude regulirano, bez obzira ako se i kosi sa mojim stavovima. Što se tiče posvajanja, to je granica za koju smatram da ju ipak ne bi trebalo prijeći. To nije pitanje prava istospolnih partnera, nego pitanje prava djeteta koje o tome ne može odlučivati. Takvo dijete bilo bi etiketirano zbog okruženja u kojem živi te jednostavno na neki način ne bi bilo ravnopravno - kazao je Koren.

Sličnog mišljenja je i Hrg koji se izričito protivi udomljavanju djece od pripadnika istospolne zajednice i poziva na rezultate referenduma o braku koji se održao u prošlosti.

- Vlada je predvođena SDP-om donosi zakon kojima istospolne bračne zajednice stavlja u isti položaj sa zajednicom muškarca i žene. Doslovno je prevarila građane. Udomljavanje djece, bojim se uskoro i posvajanje, samo je nastavak toga. Razumijem da se često događaju razvodi, da djeca često ne žive sa oba roditelja, no oni posjećuju djecu i djeca znaju da imaju oca i majku. Apsolutno sam protiv udomljavanja djece u istospolnim zajednicama! Ako se neke takve zajednice žele baviti poslovima udomljavanja postoji velika potreba udomljavanja starijih i nemoćnih osoba, njima neće smetati jer su ionako kroz život svašta vidjeli i doživjeli, a djeci osigurati prirodan ambijent – poručio je Hrg.

Vjerojatno Hrg i Koren kao i drugi slični političari u Hrvatskoj ne znaju ili su namjerno zaboravili da borba za pravo koje je izraženo nedavnom ustavnom odlukom, nije ništa novo. Naime u Hrvatskoj je sve počelo još prije nekih 40 i više godina. Dokaz tome može se naći i u knjizi ‘U okviru vlastitog spola’ iz 1986. godine u kojoj njezin autor, ugledni psiholog i seksolog Marijan Košiček (1923 – 2003), još tada predlaže legaliziranje istospolnih brakova te se zalaže za posvojenje djece od homoseksualnih parova. Svoje zalaganje opravdavao je zahtjevima socijalističkog društva u kome se tada živjelo i za koje je mislio da je postiglo dovoljnu razinu demokratske zrelosti da može prihvatiti i promjene kad su u pitanju ostvarenje širih prava LGBT zajednice. Koliko smo od vremena Košičeka i njegovih pionirskih humanih i civilizacijskih promišljanja odmaknuli, odnosno odbacili ih i unazadili se, prosudite sami.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više