Lako je za pretpostaviti kako bi se osjećao prosječan građanin kojemu bi nakon mukle zvonjave u dva sata ujutro glas s druge strane telefonske linije poručio: "Za dom spremni!" Taj isti građanin je nešto kasnije na radnom mjestu otvorio službeni mail i pristigle omotnice s prijetećim sadržajem: "Plivat ćeš Savom", "Iskopat ćemo ti oči", "Doći ćemo u ustaškim uniformama na tvoj grob i tamo ćemo plesati". To je samo dio prijetećih poruka s kojima posljednjih pet-šest godina intenzivno živi povjesničar Hrvoje Klasić, a koje su, kako kaže, potpisane gotovo uvijek istim šiframa: "hrvatski nacionalisti", "ustaše", "HOS-ovci" i tome slično. Prijetnje su pojačane nakon svake njegove kritike hrvatskog nacionalizma i povijesnog revizionizma, posebno u odnosu prema ustaškom režimu. Dvije prijetnje prijavio je policiji, ali kako on ipak nije premijer Plenković, istrage u njegovom slučaju, smatra Klasić, završavaju vjerojatno i prije nego što su pokrenute, netom nakon sačinjenog nužnog zapisnika. Dodatni je problem za njegove mrzitelje, smatra povjesničar, činjenica da se zove Hrvoje, što je iz stopostotne hrvatske obitelji i branitelj iz ljeta 1991. Premda on nekako živi s takvim prijetnjama, njegova ih obitelj i prijatelji doživljavaju šokantnima.
Imao sam policijsku zaštitu koja je ukinuta dan nakon što sam razriješen dužnosti pomoćnika ministra branitelja. Istu večer sam fizički napadnut pred zgradom – svjedoči Bojan Glavašević
Kako je premijer za razliku od prosječnog sveučilišnog profesora štićena osoba, ne čudi da je promptno lociran 48-godišnjak, koji je nedavno, nakon mahnitog napada Danijela Bezuka na Markovom trgu, pritvoren jer je sa svog profila na društvenoj mreži napisao da mu je drago što Plenković nije likvidiran, "jer da će ga on rišit", nazvavši ga usput i udbaškim okotom. Plenković je prijetnje smrću očito ozbiljno shvatio, pa je prozvao Domovinski pokret i sve njegove frakcije te dodao da su huškačke poruke koje oni puštaju u javnost putem emisije "Bujica" i notornog Hrvatskog tjednika dva eklatantna primjera širenja govora mržnje koja su možda potaknula i napadača. Iako je javnost ostala šokirana oružanim napadom na srce političke moći, profesor Klasić podsjeća da su premijer, ali i cijela njegova stranka, morali sve ove godine biti svjesni da je HDZ često i sâm bio izvor govora mržnje.
- To je, primjerice, kad imate ministre kojima po zidovima vise slike Ante Pavelića, bivšu predsjednicu iz redova HDZ-a koja umanjuje zločinački karakter NDH, bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji ustaše naziva šehidima - ističe Klasić.
Premijer je dakle konačno javno izgovorio notornu činjenicu – da je u Hrvatskoj na snazi radikalizacija političke scene u režiji ekstremne desnice, koja putem svojih medija i opskurnih internetskih platformi govorom mržnje, ali nerijetko i neskrivenim pozivima na nasilje, označava svakoga tko dovodi u pitanje ustaljene državotvorne nacionalističke narative. Mete su tako lijevo i liberalno orijentirani novinari, umjetnici, znanstvenici, intelektualci, političari i sindikalisti te aktivisti za ljudska prava. Posljednji u nizu slučajeva je otvoreni poziv na nasilje prema umjetniku Nemanji Cvijanoviću, koji stoji iza postavljana petokrake na Riječki neboder. Njemu je netko na jednom gradskom zidu poručio: "Nemanja Srbine, presudit ćemo ti." Nismo vidjeli da je itko iz HDZ-a eksplicitno osudio taj čin, a kamoli da je najavljena žurna reakcija policije s ciljem otkrivanja počinitelja. Treba reći da su govoru mržnje na društvenim mrežama i prijetnjama nasiljem vrlo često izloženi pripadnici srpske zajednice, što dokazuje i nedavno objavljeno istraživanje Hrvatskog pravnog centra "Zločin iz mržnje u Hrvatskoj" u razdoblju 2013. – 2018. U svim pravomoćno okončanim kaznenim i prekršajnim predmetima s elementima mržnje ukupno su bile 192 žrtve, pri čemu je njihova etnička pripadnost zabilježena u 56,8 posto slučajeva, odnosno za 109 žrtava, od čega čak 51,4 posto otpada na Srbe.
Saša Milošević (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Generalni sekretar Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević kaže za Novosti kako je zločin iz mržnje postao politička tema u Hrvatskoj tek kad je zapucano na Vladu. Dok su do jučer, govori on, bili psovani samo Srbi, "pederi" ili "Cigani", sve se odvijalo na periferiji interesa, time su se bavili samo nezavisni mediji, udruge i međunarodni promatrači.
- Navedeno istraživanje samo potvrđuje pretpostavke i ranije nalaze SNV-a o tome da su Srbi nadzastupljeni kao žrtve. Uz to, sigurno je da ovakvih kaznenih djela ima daleko više nego što ih je formalno zabilježeno i procesuirano - kaže Milošević i dodaje da bi početak borbe protiv zločina iz mržnje bio svojevrstan katarzičan potez, de facto promjena društvene paradigme, pa nam valja tek vidjeti u kojem smjeru će se stvari dalje razvijati.
Nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević objavio je na svom Facebook-profilu dio mrzilačkih poruka kojima se poziva na nasilje protiv njega. Pozvao je i sve one koji su se našli na meti govora mržnje ili prijetnji da ih javno objave i osude. "Srbine prokleti stari ti se u grobu okreće", "govno srbsko jebo ti svoju majku srbkinju", "šmajser je rođo predobar za ovakve", neke su od poruka koje su ispisane na račun Glavaševića.
- Sasvim iskreno i otvoreno kažem da su prijetnje i govor mržnje prema meni korijen imali u mojoj pobuni protiv zloupotrebljavanja imena mog oca u režiji tzv. Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara, koji je tad služio kao paravojno krilo HDZ-a. Imao sam policijsku zaštitu koja je ukinuta dan nakon što sam razriješen dužnosti pomoćnika ministra branitelja. Istu večer sam fizički napadnut pred zgradom. Vrijeđanja i napadi su se nastavili, potaknuti dodatno lažima Velimira Bujanca i njegovih gostiju. Čak je u jednom trenutku objavio fotografiju mog automobila s vidljivim tablicama. Koliko znam, nikad nitko nije kažnjen niti gonjen za sve to. Prijavljivao sam takve pojave dok nisam shvatio da je uzaludno, jer sustav naprosto ne reagira - kaže za Novosti Glavašević.
Predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak za prijetnje koje su joj upućene preko društvenih mreža saznala je upravo iz prošlotjednog broja Novosti. Rasprava o njezinoj izjavi da je ustaški pozdrav "Za dom spremni" teško kompromitiran u doba NDH i da se prema toj činjenici treba tako i odnositi, izazvala je nekontrolirani izljev mržnje i prijetnji koje su joj upućene posredstvom Facebook-profila kutinskog dogradonačelnika Damira Markuša. On ju je smjestio među zmije, štakore i miševe, dok su njegovi Facebook-prijatelji dodali da je "treba živu zapaliti", "dobro iskundačiti" i da se "jednom zauvijek treba obračunati s lažnim liberalima i lažnim prosvjetiteljima". Navedene će prijetnje, kako nam je kazala, svakako prijaviti policiji.
Marijana Puljak (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
- Jedan trajan znamen također je uvredljivi grafit na ulici ispred našeg doma. Izazvan je emisijom "Bujica" u kojoj me Luka Podrug, splitski gradski vijećnik u prošlom mandatu, lažno optužio da jedina od svih gradskih vijećnika nisam uplatila svoju mjesečnu naknadu od 2000 kuna za obnovu vodotornja u Vukovaru. Naravno da to nije istina, Podrug se kasnije i ispričao, ali je isprika prošla nezamijećeno. Ustaljeni obrazac predmnijeva širenje na sve strane laži koje poslije ne možete na jednak način ispraviti - govori Marijana Puljak.
Domeće da osim što treba podržati premijerove osude govora mržnje i poziva na nasilje, njegove riječi treba promatrati također u kontekstu činjenice da je godinama taj isti govor mržnje odobravao ignoriranjem i šutnjom.
Trebat će nam desetljeća da popravimo postojeće stanje. Za početak treba uvesti građanski odgoj u škole – smatra saborska zastupnica Marijana Puljak
- Premijer se danas čudi stanju u društvu u kojem kao da nikad nije bilo mjesta za verbalna iživljavanja nad nacionalnim manjinama, pripadnicima istospolnih zajednica, drugih vjeroispovijesti ili drugih manjinskih skupina i utoliko je sve što govori licemjerno. Trebat će nam desetljeća da popravimo ovakvo stanje, pod uvjetom sustavnih promjena, prije svega kvalitetnog obrazovanja i edukacije, od najranije dobi. Za početak treba uvesti građanski odgoj u škole - smatra Puljak.
Psihijatrica i predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin također je imala potrebu javno objaviti nepismene poruke mržnje koje je dobila.
- Vjerujem da takve poruke generira moj politički angažman koji odudara od prihvaćenog narativa o tome kako političari u Hrvatskoj smiju razmišljati, a to je isključivo od centra nadesno. Ono političko djelovanje koje odstupa od navedenog automatski se identificira kao antihrvatsko i može biti povod govoru mržnje i prijetnjama. U takvim porukama je uvijek prisutan zahtjev da se slobodno odselimo ako nam se ne sviđaju njihova pravila igre. Kao da oni koji šalju takve poruke polažu veće pravo na ovu zemlju - kaže Ivana Kekin.
Smatra da je ovdje riječ o nezrelim i frustriranim pojedincima, koji su se skloni organizirati oko ideje vanjskog neprijatelja.
Ivana Kekin (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
- Naime, kad je pojedinac konstantno izložen takvim porukama, nakon nekog vremena postigne višu razinu tolerancije, što je logičan mehanizam obrane. Ali na taj način nasilje i agresivno komuniciranje, koji su nam donedavno predstavljali otklon od normale, postaju normala. Vladajuće elite intuitivno dobro razumiju taj koncept pa takvim skupinama rado i često serviraju platforme na kojima mogu iskaliti svoju agresiju. Gotovo su uvijek u pitanju manjine, a kod nas su uvjerljivo najčešće servirani Srbi koje se generalizira, dehumanizira i demonizira - ističe Kekin.
Poseban trn u oku širiteljima mržnje je politički angažman Katarine Peović, saborske zastupnice Radničke fronte, koja je nedavno zaprimila prijetnju smrću nakon što je u Saboru citirala hašku presudu bosanskohercegovačkoj šestorci, a po kojoj je Franjo Tuđman sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu. Smatra da zadaća ljevice nije da samo ističe porast nasilja i jezika mržnje, već i da beskompromisno tumači njegove uzroke, koji su velikim dijelom povezani s obespravljivanjem društvene većine.
- Mislim da pored onih koji su zavedeni i pogrešno kanaliziraju bijes postoje i oni koji brane svoje privilegije, koje im prvi put autentična ljevica u Saboru dovodi u pitanje. Nekidan je primjerice Branko Bačić, član stranke koja relativizira zločine NDH, čija Vlada financira udruge i medije koji otvoreno promiču NDH i potiču mržnju i netrpeljivost te predano rade na dizanju tenzija i huškanju, prozvao Nemanju Cvijanovića i mene kao lijeve radikale. Nije problem komemoriranje onih koji su nas oslobodili od fašista i navođenje istine o Franji Tuđmanu, već je problem opasna relativizacija prošlosti i ušutkavanje onih koji se drže činjenica - govori Peović.
Dok neki od naših sugovornika, poput zastupnice Radničke fronte, smatraju da se problem govora mržnje i poziva na nasilje neće riješiti tek porastom nadzora i represije ni deklarativnim pozivanjem na ljudska prava, već otklanjanjem uzroka materijalne deprivacije i siromaštva, drugi poput Hrvoja Klasića stava su da u društvu nedostaje konsenzus o tome što je dobro, a što zlo. Ivana Kekin misli da je o govoru mržnje kao vidu nasilja nužno govoriti te da je njegova osuda dobar prvi korak. Iduća važna stvar, smatra pak Bojan Glavašević, definiranje je mehanizama za suzbijanje govora mržnje, pri čemu treba apostrofirati odgovornost medija i nakladnika za moderiranje sadržaja i propisati kazne u slučaju nepoštivanja zakona. U slučaju velikih online platformi, kako kaže, treba zagovarati slična rješenja na razini EU-a. Premda rješenja, dakako, ima, govor mržnje i dalje prijeti svojim pandemijskim potencijalom.
