O kojim ćemo temama moći slušati na predavanjima u sklopu Subversiva?
Marksistička feministkinja Nancy Fraser pristupa pandemiji kroz uvezanost ekološke, političke i krize socijalne reprodukcije u već disfunkcionalnom kapitalizmu. Politički ekonomist Alfredo Saad-Filho na primjeru više zemalja mapira ograničenja neoliberalnog kapitalizma uslijed razornog utjecaja komodifikacijskih i privatizacijskih procesa na javne servise. Kritički animalist John Sanbonmatsu predstavlja antispecističku poziciju i širi problem na pitanje antropocentričnog odnosa prema ne-ljudskim životinjama. Socijalistička feministkinja Lilijana Burcar drži predavanje bazirano na istraživanju za knjigu "Restauracija kapitalizma: repatrijarhalizacija društva" i podsjeća na razinu podruštvljenosti socijalnoreproduktivnih kapaciteta koju smo imali u Jugoslaviji. Filozofkinja Ashley Bohrer, autorica knjige o paradigmatskim sljubljivanjima i diferencijacijama marksizma i intersekcionalnosti, opresiju i eksploataciju vidi kao sukonstitutivne unutar širih struktura kapitalizma i imperijalizma.
Bit će održane i dvije promocije knjiga. O kojim se knjigama radi?
Paško Bilić, Toni Prug i Mislav Žitko napisali su knjigu "The Political Economy of Digital Monopolies" o utjecaju digitalnih platformi na društvo i ekonomiju. Proturječnosti kapitalističkog načina proizvodnje, ograničenja inicijativa za reformu platformi, ali i što se može poduzeti po pitanju proizvodnje javnog bogatstva kao alternative, teme su koje će otvoriti na promociji knjige u KIC-u. Leonardo Kovačević razgovarat će putem Zooma s Jacquesom Rancièrom, čiju je knjigu "U kojem vremenu živimo? Razgovor s Ericom Hazanom" preveo. Rancière govori o narodu, demokraciji, reprezentaciji, estetskoj revoluciji, nekadašnjim ustancima i današnjim okupacijskim pokretima, situirajući opreku ropstvo-emancipacija iznova u aktualni trenutak.
Što je i zašto u fokusu Alterekonomskog foruma?
Raspad SFRJ i prijelaz iz samoupravnog socijalizma u kapitalizam periferije, situacija u BiH i politička ljevica te najaktualnija tema, uvođenje eura u Hrvatskoj. Osnovna je poruka da koliko god se ekonomska pitanja čine presudnima – i jesu kad su u pitanju srednji i dugi rok – u krajnjoj su liniji podređena politici i političkom. To su teme o kojima se dosad u našem društvu nije razgovaralo na zadovoljavajući način. Kad govorimo o tranziciji i raspadu SFRJ, analizira se gotovo jednodimenzionalno, iz političkog ugla i kroz sukob Hrvatska-Srbija. Što se tiče BiH i političke ljevice, zanima nas kako ona gleda na tamošnju situaciju – ima li uopće ljevice, bavi li se nacionalnim pitanjem i pitanjem Daytona, makar teorijski? Za kraj, panel o euru prvenstveno se bavi tijekom i posljedicama implementacije eura u Hrvatskoj. Čut ćemo iskustva drugih država od kojih su neke odbile uvesti euro, a druge ga uvele što je u srednjem roku rezultiralo još većim zaostajanjem. U fokusu neće biti površinski pokazatelji, nego struktura hrvatske ekonomije i njena reakcija na uvođenje eura.
