Novosti

Društvo

Autsorsanje prevoditelja na HRT-u

Sve češće spominju se nazivi unajmljenih privatnih agencija za prijevode, a toga će – prema našim izvorima s Prisavlja – biti sve više

5bbwk05fj2c3a8idyqcplzoyjvb

U Hrvatskoj autsorsanje uzima maha do razmjera istinske pošasti – HRT (foto Jurica Galoić/PIXSELL)

Tendencija unajmljivanja raznih pomoćnih i više nego pomoćnih službi i poslova u poduzeću, znanog pod internacionaliziranim terminom outsourcing, već dugo u Hrvatskoj uzima maha do razmjera istinske pošasti. Tome su sklone više-manje sve menadžerske strukture pri dokazivanju novoposlovne pravovjernosti, ne bi li se uštedom troškova pomoću te metode dodatno potvrdile vlasnicima ili političkim mentorima i dominantno ekonomski-liberalnoj (medijskoj) javnosti. Nije pritom sporno, osim po menadžerima kad ih slušate kako pričaju o tome, da se taj novum – s alibijem da nije posrijedi osnovna djelatnost firme – obija najviše o grbaču prekarnim radnicima koji neposredno izvršavaju dotične zadatke.

Takva praksa širi se otprije nekog vremena i po Hrvatskoj radioteleviziji, u poprilično rastegnutom spektru poslova, a poneke od njih mogu veoma lako primijetiti i sami gledatelji programa javne te javno financirane televizije. Prije svega na kraju emitiranja stranih filmova s prijevodom u titlu ili sinkronizaciji, kad se posebno istakne ime prevoditeljice ili prevoditelja, a gdje se sve češće spominje naziv unajmljene agencije, dakako vanjske, i još dakakije privatne, a toga će – prema našim izvorima s Prisavlja – biti sve više.

Ono što nas pritom zanima ili bi makar trebalo, jest dvojaka enigma o uštedi realiziranoj na odbacivanju stalnih kućnih prevoditelja-honoraraca i, ništa manje, o očuvanju kvalitativne razine samog prijevoda. Ako bi vlasnik agencije trebao valjda ostvariti neki profit, a i HRT bi kao naručitelj morao ponešto ušparati, nameće se pitanje čime je postignuta konkretna razlika. Ali nije nužno da su je platili samo angažirani prevoditelji kroz manju cijenu svog rada, jer je možda u igri i ušteda na lekturi te korekturi prijevoda. Time se nedavno pozabavio Novi list, e da bi ga HRT demantirao kako nije točno da ta radiotelevizija ukida svoju Službu za prijevode. Nadalje, prisavska uprava pobunila se i zbog konstatacije da ugrožava kvalitetu programa, no o tome ćemo još nešto dodati na kraju.

Prvo da vidimo što je s prijevodima: saznali smo naime da su istaknute bojazni više nego utemeljene, premda HRT zaista ne gasi Službu za prijevode. No indikativno je već i nešto što smo također mogli uočiti iz pozicije gledatelja odande emitiranih filmova i, paralelno, onih na privatnim kanalima. Te iste agencije i dalje uredno potpisuju prevoditelje na emisijama HRT-a, zato što tamo još uvijek postoje zaostali rudimenti nekih drevnih standarda, ali na onima drugima to ne čine, što pak dosta govori o tretmanu njihovih radnika i rada koji obavljaju. Ipak, iz Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) upozorili su nas na niz dodatnih dubioza: ne zna se tko je i kako odabrao baš te agencije, kolika je točno predviđena ušteda, hoće li biti javnih natječaja za veće iznose – zbog ekonomije obujma – na koje će se moći javiti i dosadašnji kućni prevoditelji (npr. okupljeni u zadrugu), zašto se nitko nije udostojao popričati s tim prevoditeljima od kojih neki rade za HRT desecima godina itd. Jer to što se Služba za prijevode ne gasi, kao interni administrativni servis za obradu ugovora, nipošto ne znači da se neće ugasiti ili bar velikim dijelom prigušiti sam kućni prevoditeljski kolektiv.

O krajnjim posljedicama takvog procesa rekli su za Novosti iz DHAP-a: ‘U Hrvatskoj je Ministarstvo kulture jedinoj strukovnoj udruzi AV-prevoditelja, DHAP-u, dodijelilo status umjetničke udruge priznajući time kreativni i autorski doprinos prevoditelja. Međutim, iako se količina audiovizualnih sadržaja tijekom proteklih 20 godina neprestano povećava, tom branšom hara trend urušavanja prevoditeljskih tarifa upravo zbog uključivanja posredničkih agencija. Je li i HRT podlegao tom trendu, pitanje je na koje samo on i agencije koje je angažirao mogu odgovoriti.’

Zaključno, u neizvjesnost ovime zapada i održanje HRT-ova zakonskog mandata za brigu oko jezičnog standarda hrvatskog jezika u pogledu elementarne pismenosti i književne kakvoće prevodilačkog rada. S trendom pošto-poto obaranja troška o kojem se u nekim drugim narudžbama i poslima na Prisavlju baš i ne vodi toliko računa, teško da će od toga ostati puno hvalevrijednog. Već i sad je tamo općejezična razina niža negoli ranije, a tu bismo primjedbu mogli protegnuti i na većinu tehničkih, ne tek novinarskih područja djelovanja HRT-a. Jer taj medij sve češće u eter isporučuje škart, i samo ćemo još toliko ovom zgodom dodati o kvaliteti ukupnog programa koja, prema tamošnjim brižnim menadžerima, uopće nije ugrožena.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više