Novosti

Društvo

"Ako nije dobro Banijcima, neće biti nikome drugom u državi"

Ne može hrvatsko društvo biti bolje, ako to nije srpsko ili bosanskohercegovačko. Tako je i ovo geološko tlo koje nas povezuje ultimativni kanon za naše daljnje ponašanje, jer potres u Baniji osjetio se sve do Kikinde, kazala je u intervju za portal Buka potpredsjednica SNV-a Aneta Vladimirov

Large aneta

Aneta Vladimirov (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)

U intervjuu za banjalučki portal Buka Aneta Vladimirov, potpredsjednica Srpskog narodnog vijeća, upozorava na posljedice koje će razoran potres ostaviti na Baniji, kao jednom od najnerazvijenijih dijelova Hrvatske.

"Potres na Baniji je zatekao kuće iz obnove bez armature i serklaža. To su objekti koje je država obnavljala iza rata, Srbima i Hrvatima, dakle Banijcima. Zatekao je i kuće koje su rađene u vlastitom aranžmanu svojih vlasnika, koje također nisu mogle preživjeti potres. Zatekao je siromaštvo koje je posljedica višedecenijskog zapuštanja ovog kraja, nadomak Zagreba i taj je kontrast naprosto upadljiv, jasan i golim okom vidljiv. Ljudi koji su bili u velikom riziku od siromaštva, pritom prinuđeni na ozbiljnu borbu za minimum ljudskog dostojanstva a u toj borbi su se mnogi držali dosta dobro, sada su ovim potresom naprosto pokošeni tom takozvanom višom silom, koja je na Baniji uspjela biti tako razorna, jer je ovdje ljudski faktor zakazao i zakazuje decenijama unatrag", objašnjava Aneta Vladimirov.

Podsjeća da Hrvatska, osim poplava u Gunji 2014., nema iskustvo u kriznim, traumatskim situacijama.

"Nemamo socijalnu politiku koja razumije ovu vrstu nevolje u kojoj se stanovnik države može naći. Na temelju ovog iskustva na Baniji ćemo učiti o tome da solidarnost nije humanitarno pitanje, već prije svega političko, što znači državno razumijevanje da ukoliko nije dobro Banijcima, neće biti dobro nikome drugome u državi i da svi moramo nešto od sebe dati a država prije svih. Nadam se da će se prioriteti u odnosu na Civilnu zaštitu, na robne rezerve i na neka druga važnija pitanja, naprosto promijeniti. Na samom terenu vlada dojam da je stanje kaotično. Međutim, postoji koordinacija koju koordinira hrvatski Crveni križ. U toj koordinaciji je i Srpsko narodno vijeće i zaklade 'Solidarno' i 'Zamah' te mnogi drugi volonteri organizirani u neke druge organizacije, koje pomažu na terenu. U narednim danima će se definirati i zajedničke liste za svako mjesto, ali i raditi na osnivanju neke vrste komunalnih centara koje će biti uspostavljeni za stanovnike pogođenih sela na način da će ljudima biti obezbjeđena neka vrsta besplatne pravne pomoći i psiho-socijalne podrške, ili dostavljanje i preuzimanje humanitarnih paketa...", objašnjava Vladimirov i dodaje da koliko god da se trudimo, generalno moramo znati da unaprijed nismo uspjeli svakom čovjeku pomoći u trenutku kada mu je to bilo potrebno.

Na pitanje jesu li pripadnici srpske nacionalne manjine na neki način diskriminirani, odgovara da se to ni u jednom trenutku nije ispostavilo kao mogućnost te da je potpredsjednik Vlade Boris Milošević istovremeno uključen u rad stožera i da ukoliko i dođe do neke greške ona će biti na razini incidenta.

"Naša su društva duboko nacionalizirana i nacionalno i vjerski ekskluzivna i moguće je da će se sa tom doktrinom pojaviti neko tko će tvrditi da je neko dostojniji pomoći ukoliko je većinske nacionalnosti, ali to se ne događa. Na terenu se vodi briga o svima. E sad je li se to moglo na vrijeme, je li moglo prije… Što se tiče višedecenijske zapuštenosti Banije, tu možemo pričati o nekoj vrsti nacionalne isključivosti, ali što se tiče trenutnog stanja, mislim da tu ne možemo govoriti o nekom pravilu. Ako se neko i požali, istražit ćemo i provjeriti", kazala je i naglasila da su u SNV-u zadovoljni činjenicom da su države nekadašnje Jugoslavije, sa svom tom bagažom nacionalističkog diskursa, postupile u humanitarnom smislu neočekivano, s obzirom na to da se ne radi o imućnim državama niti se radi o članicama Europske unije.

"Mi smo doista bili impresionirani iznosom koji je Vlada Republike Srbije uputila Vladi Republike Hrvatske na raspolaganje za saniranje štete i bavljenje posljedicama razornog potresa. Isto tako, iz Bosne i Hercegovine, Republike Srpske su stigle velike donacije, u akciji 'Banija je naša kuća', čak se događa da privredni subjekti iz Republike Srpske uplaćuju donaciju i pri tome mole za anonimnost i diskreciju, što je inače rijetka pojava. Što se tiče te vrste povezanosti između Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, koja je također uplatila koliko je mogla, i Hrvatske i svih drugih okolnih zemalja, mislim da treba dobro upamtiti ovaj moment, i na njemu graditi odnose koji će se ubuduće preliti i na druga pitanja, koja su u nekoj zoni konflikta", zaključila je Vladimirov pozivajući građane da pomognu stradalima u potresu, prije svega u stočnoj hrani, građevinskom materijalu, krovnim letvama, OSB pločama…

"Brzo smo se organizirali, jer smo već bili organizirani. Naše povezivanje ne datira od potresa, već ono datira odavno i temelji se na nadnacionalnim i nadljudskim vezama koje čine naša društva boljima. Ne može hrvatsko društvo biti bolje, ako to nije srpsko ili bosanskohercegovačko. Tako je i ovo geološko tlo koje nas povezuje, ultimativni kanon za naše daljnje ponašanje, jer potres u Baniji se osjetio sve do Kikinde…" 

Podatke za uplatu pomoći, možete pronaći ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više