Općina Kistanje, jedna od kninskih administrativnih jedinica s većinskim srpskim stanovništvom, ulaže puno snage u razvoj, pa je tako u tom smislu puno toga napravljeno, a za ovu su godinu planovi još ambiciozniji.
Proračun je narastao s 8,2 na 21,7 milijuna kuna. Stoga smo naknade za novorođenčad povisili s hiljadu na 1.800 kuna
- Proteklu su godinu obilježila dva događaja. Prvi je uspješno povlačenje novca iz EU fondova, tako da će se za već započete infrastrukturne projekte općini do 1. oktobra 2019. godine dodijeliti oko 35 milijuna kuna. Drugi su teški požari proteklog ljeta, koji nasreću nisu rezultirali ljudskim žrtvama, ali jesu velikim materijalnim štetama na stambenim objektima te poljoprivrednim i šumskim površinama - kaže zamjenik općinskog načelnika Borislav Šarić.
Općina je i dalje po potrošnji javnog novca među najtransparentnijim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, što je zasigurno pridonijelo i tome da bude toliko uspješna u povlačenju EU-sredstava. Na taj je način već dovršeno asfaltiranje četiri kilometra nerazvrstanih cesta vrijedno 1,6 milijuna kuna, uređena je pješačko-poučna staza Kula - Pištavac između četvrtog i petog ulaza u Nacionalni Park Krka, a u suradnji s Hrvatskim cestama obnovljeno je osam stotina metara državne ceste D-59 koja prolazi kroz općinsko središte.
- Konstantno pripremamo nove projekte i prateću dokumentaciju, što rezultira povećanjem općinskog budžeta s 8,2 na 21,7 milijuna kuna. Stoga smo naknade za novorođenčad povisili s hiljadu na 1.800 kuna, kao i stipendije učenicima i studentima – tumači Šarić.
Trenutačno se priprema natječajna dokumentacija za građevinske radove na poduzetničkom inkubatoru Krka, za što je iz EU-fondova osigurano nešto manje od 16 milijuna kuna. Priprema se izgradnja triju zgrada u središtu Kistanja, u kojima će biti centar za posjetitelje i muzejski postav NP Krka: predviđa se da će radovi stajati oko 19 milijuna kuna, koliko je od EU-a za nositelja projekta, Nacionalni park, dobila općina. U novim bi objektima trebalo biti zaposleno tridesetak radnika, od čega sedam-osam s fakultetskom diplomom a ostatak sa srednjoškolskom svjedodžbom ili nižim kvalifikacijama.
- Za projekt ‘Zaželi’, čiji je cilj zapošljavanje starijih i dugo nezaposlenih žena, aplicirali smo zajedno s kninskom udrugom ‘Zvonimir’ i splitskom MI, a u sklopu njega će do aprila biti zaposleno 15 gerontodomaćica koje će brinuti za sedamdesetak staračkih domaćinstava – kaže Šarić, pa dodaje kako je 19 osoba već zaposleno na javnim radovima vezanima uz protupožarnu zaštitu tokom ljetne sezone, a postoji vjerojatnost da će njihov angažman biti produljen sve do kraja ove godine.
- U partnerstvu s kninskom udrugom ‘Čarobni svijet’ iz Knina otvorili smo igraonicu za djecu od dvije do pet godina starosti, koja bi vremenom, kad se riješe prostorna i novčana pitanja, trebala prerasti u vrtić – ističe Šarić, pa navodi kako se priprema gradnja eko-centra s tržnicom, a tu su i radovi na mjesnom domu kulture te vatrogasnom domu. Za obnovu županijske ceste Đevrske-Dobropoljci i vodovod Kistanje-Manastir Krka u tijeku je ishodovanje građevinskih dozvola, a financijske konstrukcije su već zaokružene.
- Unatoč tim uspjesima, očekujemo da Vlada i HEP napokon elektrificiraju naselje Parčići, čime će se omogućiti povratak za 17 porodica kojima su davno obnovljene kuće, nakon toga više puta opljačkane – kaže kistanjski donačelnik.
Zamjenik kistanjskog načelnika ističe i odličnu suradnju svoje sredine sa srpskim općinama Stara Pazova i Kragujevac, pogotovu u području kulture i školstva.
- Kistanjski VSNM povukao je preko Kancelarije za saradnju sa Srbima u regionu i dijaspori novac za otvaranje internetskog portala Bukovica, što je uz donacije u bijeloj tehnici sva dosadašnja pomoć susjedne zemlje povratnicima – kaže, pa zaključuje kako je opća politička klima prilično loša za investitore iz Srbije, ali bi se tome moglo doskočiti tako da tamošnji poduzetnici rođeni u ovim krajevima neke pogone ili dio proizvodnje prebace u Kistanje ili druge hrvatske općine čiji su stanovnici u većini srpske nacionalnosti.
Sredstva za vijeća tek ‘prepisuju‘
Borislav Šarić je potkraj prošle godine izabran za predsjednika VSNM-a Šibensko-kninske županije i, kako kaže, u tom je vijeću stanje od tada stabilno.
- Zahvaljujući zamjenici predsjednika Anji Šimpragi, koja je Vijeće vodila nakon ostavke predsjednika Mirka Raškovića, plan i program rada za ovu godinu predloženi su na vrijeme, a i s financiranjem nemamo problema, pa smo božićne proslave i svetosavske akademije organizirali širom županije i u suradnji s kninskim pododborom ‘Prosvjete’ te lokalnim manjinskim vijećima. Cilj nam je osigurati još bolje uvjete rada svih naših vijeća, koja su značajan faktor u očuvanja kulturne autonomije ovdašnjih Srba. Tu njihovu ulogu i značenje, predviđene i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i političkim dogovorima iz 2010. i 2011. godine trebamo podupirati, a ne ih tretirati kao obične udruge građana – kaže Šarić, pa sve potkrepljuje i konkretnijim podacima.
- Ne možemo dopustiti da VSNM u Skradinu, gradu u kojem imamo i vijećnike i zamjenika gradonačelnika, bude financirano sa svega 15.000 kuna, da se za nas u Drnišu već godinama izdvaja samo sedamdesetak tisuća. Županijske bi vlasti za to trebale imati više sluha, a ne da stalno prepisuju ionako skromne budžetske stavke namijenjene manjinskoj samoupravi. Nadam se da će to biti ispravljeno kroz dijalog i suradnju sa svim lokalnim jedinicama, ali i SNV-om, ‘krovnom’ organizacijom naše zajednice – zaključuje Šarić, ističući dobre odnose tijela kojem je na čelu s Dalmatinskom eparhijom SPC-a i Prosvjetom, kao i s ovdašnjim ‘Prosvjetinim’ pododborima.
