Ima simbolike u tome što je prva stanica susreta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srpskog premijera Aleksandra Vučića bila 20. juna u Dalju, u rodnoj kući naučnika Milutina Milankovića. Osim što su vlasti dviju zemalja zadnjih godina zajednički radile na obnovi ovog značajnog objekta, događaji tog dana simbolički su predstavili izlazak iz višegodišnjeg političkog ledenog doba u odnosima dviju zemalja, a baš su ledena doba, istina klimatološka, bila jedan od predmeta Milankovićevog interesa.
Nije bez razloga da se prva točka Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije, koju su, nakon razgovora sa Srbima iz Hrvatske u Dalju i Hrvatima iz Srbije u Tavankutu, Vučić i Grabar Kitarović potpisali u Subotici, odnosi na spomenute manjine koje su bile i velike žrtve zahlađenja međudržavnih odnosa. Deklaracijom je dogovoreno da se, u cilju unapređenja bilateralnih odnosa, regionalne suradnje i stabilnosti, kao i rješavanja otvorenih pitanja, aktivno pokrenu ili ubrzaju procesi poboljšanja zaštite manjina. Baza za to su Sporazum između Srbije i Crne Gore i Hrvatske o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori iz 2004. te Okvirna konvencije za zaštitu nacionalnih manjina koju je Savjet Evrope usvojio 1994. godine.
- Prave suradnje između Hrvatske i Srbije nije bilo u proteklih pet godina, a predsjednica Grabar Kitarović i premijer Vučić su odlučili da to prekinu. Ako su hladni odnosi između Hrvatske i Srbije, i Hrvatima u Srbiji i Srbima u Hrvatskoj je hladno, kad se oni zatople i nama je toplije. Ako je samo to rezultat biće nam dovoljno, a ako se još Vlade natjeraju da počnu raditi oko ovih pitanja, to će već biti jako mnogo - rekao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac, koji je ukazao na atmosferu još uvijek opterećenu netolerancijom i govorom mržnje, te osporavanjem prava Srba na sjećanje na historijska stradanja kao što su Jasenovac i Jadovno.
Milorad Pupovac je ukazao na atmosferu još uvijek opterećenu netolerancijom i govorom mržnje, te osporavanjem prava Srba na sjećanje na historijska stradanja
Dodao je da se institucije srpske zajednice u Hrvatskoj kao što su SNV i Zajedničko veće opština ne priznaju i da im se financijskim uskraćivanjem želi ograničiti autonomija rada i djelovanja. Među probleme je uvrstio zapostavljanje razvoja povratničkih sredina i općina sa srpskim većinskim stanovništvom, suđenja za ratne zločine gdje se u posljednje vrijeme primjećuje pristranost, 17-godišnje čekanje na registraciju srpskih škola u istočnoj Slavoniji i upotrebu srpskog jezika i ćirilice koja ne zavisi o zakonu nego o dobroj volji nekog načelnika ili župana. Pupovac je bio zadovoljan reakcijom predsjednice koja je obećala da će rješavanje nekih od tih pitanja pokrenuti vrlo brzo, koliko to već bude u njenim ovlaštenjima.
Zadovoljstvo ne kriju ni predstavnici Hrvata u Srbiji. Slavenu Bačiću, predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća, najveći problem je što Hrvati nemaju garantirano mjesto u Narodnoj skupštini Srbije.
- Vlasti Srbije tumače da je za manjine spušten izborni prag, ali i to je za nas nedostižno jer mnogi Hrvati glasaju na stranačkim listama – kazao je Bačić, naglašavajući da su se od ove godine počela rješavati pitanja udžbenika, za sada onih osnovnoškolskih, ali se na traženje odjeljenja na hrvatskom u medicinskoj školi u Subotici i školi u Sonti kod Apatina Ministarstvo prosvjete oglušuje.
Događaji koje organizira hrvatska zajednica, čak i u lokalnim medijima, često budu prešućeni, ističe Bačić, zbog čega je odnos Zagreba krucijalan za zaštitu manjinskih prava.
- Koliko Zagreb pokazuje interes za manjinu, toliko je jači naš položaj. Bez Zagreba mi smo na vjetrometini - zaključuje Bačić.
U drugoj točki Deklaracije navodi se da odmah treba pristupiti pregovorima državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske, na osnovu međunarodnog prava. Dvije države nemaju nikakvih teritorijalnih zahtjeva i spremne su da, u slučaju da bilateralni pregovori u razumnom vremenu ne uspiju, svoj teritorijalni spor iznesu pred međunarodne pravosudne institucije. Kao treća točka je navedena suglasnost Srbije i Hrvatske oko ubrzanja primjene Sporazuma o pitanjima sukcesije od 29. juna 2001. u Beču. Deklaracijom se potvrđuje i da su obje države suglasne da je potraga za nestalim osobama prioritetno humanitarno pitanje i da će uložiti iskrene i maksimalne napore u traženju nestalih.
Dvije države svjesne su novih izazova pred Evropom i svetom, posebno međunarodnog terorizma i svjetske migrantske i izbjegličke krize, navodi se u Deklaraciji i dodaje da su spremne da aktivno i koordinirano djeluju u borbi protiv terorizma i rješavanju izbjegličke krize. Posljednja točka odnosi se na zajedničke prekogranične projekte - obje države spremne su da aktivno djeluju u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU-a. S tim u vezi, hrvatska predsjednica je dan nakon potpisivanja deklaracije najavila da će Vučiću predložiti da se u jesen ove godine u Osijeku organizira privredni forum koji bi povezao hrvatske i srpske gospodarstvenike kroz malograničnu i prekograničnu suradnje te ulaganja, ali i zajedničko korištenje EU sredstava.
Iako su prve reakcije na Deklaraciju bile pozitivne i u regionu i u Briselu, odakle se čuje da bi ona trebala dati zamah postizanju konsenzusa za otvaranje novih poglavlja u pregovorima Srbije o članstvu u EU, mnoga pitanja ostaju otvorena, pa i ono o tome kada se mogu očekivati prvi pozitivni potezi. Po Vučićevim riječima, rezultati će biti vidljivi već nakon mjesec dana. ‘Neće to biti ništa spektakularno, ali će biti dokaz da se stvari lagano pokreću. Odnosi Hrvatske i Srbije su kičma celog regiona, a od velike važnosti su i za Brisel’, rekao je srpski premijer, dok je hrvatska predsjednica kazala da u potpunosti razumije Srbe iz Hrvatske i da se obvezala da će promicati kulturu suživota i uvažavanja.
Predsjednica je, da podsjetimo, uz HDZ i desne stranke vodila prilično hladnu politiku prema manjinama i čak optužila predstavnike manjina da su sami krivi za napade koje doživljavaju u Hrvatskoj. Ipak, može se zaključiti da ona već neko vrijeme pokušava zauzeti prema tome drugačiji stav jer se ovakvi susreti i dogovori ne organiziraju preko noći. Uostalom, predsjednica je sada jedina koja svoja ovlašćenja, iako ne velika, može konzumirati u potpunosti. Zastupnici Sabora ‘broje sitno’ pred raspuštanje 15. jula, a Vlada je nakon opoziva premijera Tihomira Oreškovića tehnička, pa do ishoda novih izbora može odrađivati rutinske stvari, od kojih bi jedna recimo bilo to da konačno ispoštuje proceduru o financiranju manjinskih krovnih organizacija.
