Novosti

Politika

Zabranom ćirilice krši se Ustavni zakon

Ne ignorirajući nedavnu povijest Vukovara obilježenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje dvojezičnosti, Savjet za nacionalne manjine je uvjeren da niti jedan jezik i pismo ne smiju dovoditi u pitanje miran suživot i budućnost međuljudskih odnosa na bilo kojem području Republike Hrvatske, navodi se u priopćenju kojeg potpisuje Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta

73w7h6bkgus75y5qkqzprh5l1b2

Aleksandar Tolnauer (foto Anto Magzan/PIXSELL)

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske oglasio se priopćenjem povodom jučerašnje odluke o izmjeni Statuta Grada Vukovara kojom se onemogućuje postavljanje dvojezičnih i dvopismenih tabli na vukovarskim institucijama. Priopćenje koje potpisuje Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta, prenosimo u cijelosti:

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske u skladu sa zadaćom osiguravanja ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina propisanom Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (‘Narodne novine’, broj 155/02 i 80/10), upozorava na sljedeće:

Izmjene Statutarne Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Vukovara izglasane na sjednici 17. kolovoza 2015., kojima je Gradsko vijeće većinom glasova preinačilo tekst Statuta na način da dvojezične ploče nisu predviđene na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama, nije u suglasnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Gradsko je vijeće navedenim izmjenama Statuta onemogućilo pripadnicima srpske nacionalne manjine ostvarivanje prava zajamčenih člankom 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji propisuje da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika jedinice.

Nadalje, u skladu s člankom 26. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, ministar je uprave donio Naputak za dosljednu provedbu toga Zakona. U točki I. Općih odredbi Naputka propisano je da općine i gradovi u kojima pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika i koje su sukladno tom Zakonu i Ustavnom zakonu u obvezi statutima izričito propisati i urediti pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma na cijelom svojem području, dužne su statutima detaljno urediti ostvarivanje prava odnosno izričito propisati svako pojedino pravo kojeg je ostvarivanje na području jedinica zajamčeno Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Člankom 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utvrđeno je da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina koja uživaju pojedinačno ili s drugim osobama iste nacionalne manjine, a između ostalih, naročito služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi.

Predmetnim izmjenama Statuta Grada Vukovara donositelj nije uzeo u obzir Ustavnim zakonom određenu obvezu Republike Hrvatske da osigura ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, a naročito služenje svojim jezikom i pismom u službenoj uporabi.

Ne ulazeći u ovlasti i način rada tijela jedinica lokalne samouprave, razvidno je da je izglasanim izmjenama povrijeđeno zakonom zajamčeno pravo pripadnika manjina na služenje svojim pismom u službenoj uporabi odnosno pravo na ravnopravnu službenu uporabu pisma na području jedinice lokalne samouprave kada čine najmanje trećinu stanovnika jedinice.

Savjet za nacionalne manjine zalaže se za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kao zakona na koje možemo biti ponosni i po kojima nas je Europska unija prepoznala kao budućeg značajnog čimbenika u promicanju mira, tolerancije i dijaloga i ne smiju biti objekt dnevnopolitičkih prepucavanja.

Ne ignorirajući nedavnu povijest Vukovara obilježenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje dvojezičnosti, Savjet je u dubokom uvjerenju da niti jedan jezik i pismo ne smiju dovoditi u pitanje miran suživot i budućnost međuljudskih odnosa na bilo kojem području Republike Hrvatske, kao i cjelokupnu politiku Vlade Republike Hrvatske u izgradnji sustava zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina.

Parcijalna primjena zakona kojima se jamči ostvarivanje ljudskih prava odnosno prava nacionalnih manjina u danas slobodnoj, neovisnoj i demokratski ustrojenoj Republici Hrvatskoj dovodi u pitanje smisao žrtava onih koji su živote dali u borbi protiv vojne agresije na Republiku Hrvatsku i akata nasilja prema njezinim građanima.

Postavljanje dvojezičnih i dvopismenih natpisa na institucijama u Gradu Vukovaru samo su materijalna manifestacija vrijednosti koje su građani Republike Hrvatske prigrlili i afirmirali kroz uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije, napredak ostvaren na području ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina te odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više