Na predstojećim izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji će se održati 5. maja, hrvatsko društvo će se naći pred ispitom demokratske zrelosti. Peti je to ciklus manjinskih izbora i drugi otkako je Hrvatska službeno postala dio obitelji evropskih naroda. Izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina ove su godine uređeni i posebnim zakonom koji bi trebao poboljšati položaj vijeća i predstavnika te njihovu vidljivost. Po podacima iz Državnog izbornog povjerenstva, u ovim izborima učestvuje ukupno 558 prihvaćenih lista kandidata za vijeća i predstavnike, od čega njih 179 na regionalnom, županijskom nivou.
Vijeća trebaju aktivnije djelovati u lokalnoj politici, umrežavati se u koordinacije, surađivati s organizacijama civilnog društva i dionicima lokalnog razvoja – smatra Antonija Petričušić
U mnoštvu tih lista najbrojnije su one kandidata iz redova srpske manjine. Ima ih 189, a slijede albanska nacionalna manjina s 55 lista i romska i mađarska s po 50 lista. Za županijska vijeća nacionalnih manjina po broju predanih lista prednjači Grad Zagreb s 32 liste, zatim Primorsko-goranska s 16 i Sisačko-moslavačka s 15 lista. Iako se po broju predanih lista kandidata može zaključiti da je interes nacionalnih manjina za ove izbore izražen, oni su ostali totalno neprimijećeni u medijskom prostoru. Ako se po jutru dan poznaje, novi saziv manjinskih vijeća nailazit će na iste prepreke kao i dosad: na diskriminaciju, govor mržnje i ignoriranje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
- Savjet za nacionalne manjine je kroz sve godine svog postojanja uložio veoma veliki napor da se vijeća i predstavnici nacionalnih manjina kao sustav manjinskog predstavništva implementiraju u praksi. Moramo afirmirati naše institute i ne smijemo odustajati bez obzira na to što smo i ovaj put apsolutno nezadovoljni medijskom kampanjom. Zakon o izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina sve je lijepo propisao: da udruge rade kampanju za svoje kandidate, a da jedinice lokalne i regionalne samouprave osiguravaju sredstva za tu kampanju. No vidjet ćemo kako će to u praksi funkcionirati i zato su ovi izbori afirmacija dosega manjinske politike - poručuje predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer i napominje da su se ipak tokom dosadašnjeg perioda razvili demokratski kapaciteti u kojima vijeća i predstavnici ne mogu biti zaobiđeni.
- Prisutni smo u svim segmentima društva i naša vijeća i predstavnike nacionalnih manjina nitko više ne može ignorirati. Novim zakonom o izborima, vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina pojačava se kapacitet i nadležnost njihovog statusa jednom vrstom političke uloge, iako ih ne kandidiraju političke stranke. Novi zakon regulira drugačije uvjete izbora za razliku od dosadašnjih koji su bili ponižavajući, a na njih je ipak izlazilo 13 posto građana s pravom glasa, što znači da postoji interes kod nacionalnih manjina - poručuje Tolnauer i napominje da vijeća i predstavnici nacionalnih manjina broje preko 5000 članova u županijama, gradovima i općinama.
- Iako je Savjet održao čitav niz edukacija o pravima i djelokrugu rada vijeća i predstavnika, nažalost moramo konstatirati da imamo dosta problema. Naši članovi još uvijek ne shvaćaju ulogu vijeća, kao ni jedinice lokalne i područne samouprave koje ne prihvaćaju da ti savjetodavni organi imaju pravo predlagati mjere za unapređenje položaja nacionalnih zajednica, kandidirati svoje članove na dužnosti u tijelima državne uprave i biti obaviješteni o svakom pitanju o kojem će se raspravljati. Kada tome dodamo činjenicu da jedan dio općina, gradova i županija ne osigurava financijska sredstva i uvjete za rad vijećima i predstavnicima, ne možemo biti zadovoljni. Na rad i funkcioniranje djeluju i opći problemi kao što je neravnomjerna razvijenost Hrvatske, što prevazilazi pitanje vijeća nacionalnih manjina kao takvih. Uloga Savjeta je da na državnoj razini pokuša stvoriti koliko-toliko iste uvjete za rad svih vijeća, iako su ona vezana uz specifičnosti svojih lokalnih i regionalnih samouprava - navodi Tolnauer.
Srpsko narodno vijeće predložilo je najveći broj kandidata na predstojećim izborima za manjinska vijeća: ukupno njih 1852 i to na 18 lista za županijska, 59 za gradska i 83 za općinska vijeća. Aleksandar Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a i dosadašnji predsjednik zagrebačkog VSNM-a, ističe da su pomaci u položaju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u hrvatskom društvu sitni, iako je od prvih izbora prošlo 16 godina.
Potrebno je naći način kako privući mlade i sposobne, kako ih ojačati da se ne srame svoje nacionalne pripadnosti. Bitno je i podržati jakog pojedinca koji je spreman gurati stvari – kaže Mirjana Galo
- Imamo situaciju da se ne brinemo o klasičnim manjinskim pitanjima kao što su jezik, kultura, obrazovanje, već o pitanjima diskriminacije i građanske ravnopravnosti. Nosimo breme s kojim se teško izboriti. U političkoj atmosferi u kojoj vlada državotvorni nacionalizam s razvijenim govorom mržnje i u kojoj nema pozitivne ekonomije i uređenog pravosuđa nije čudno da su vijeća i predstavnici nacionalnih manjina daleko od ostvarivanja svojih prava. Jedan od uzroka jeste i aktualni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je loš i nedorečen. Većina problema nacionalnih manjina stvorena je na centralnom nivou i zavisi od politike. Upotreba jezika i pisma, diskriminacija, pitanje obrazovanja i informiranja nisu problemi nekoliko općina, nego su nacionalni problem na koji postojeća politička arhitektura i tako skrojeni Ustavni zakon ne mogu adekvatno odgovoriti - govori Milošević.
- I pored svega toga naše organizacije dobivaju više sredstava nego ranije. Dobro smo se konstituirali, stabilizirali i znamo svoj put. Na relaciji nacionalna koordinacija Srpsko narodno vijeće – država prepoznati smo kao partneri i na političkom i organizacijskom nivou, ali na svim nižim razinama komunikacija ne postoji. Moramo ojačati županijska vijeća koja bi svojom snagom jačala ona gradska i općinska. U praksi to znači da svako vijeće treba imati vlastiti prostor, profesionalnog tajnika, sredstva za administraciju i programske zadaće. Manjinske institucije na županijskom nivou neće funkcionirati sve dok županijske vlasti ne postanu svjesne da su vijeća nacionalnih manjina dio političkog sistema Hrvatske i da ih kao takve trebaju financirati. Moram istaknuti loš primjer Primorsko-goranske županije na čijem je čelu lijeva, socijaldemokratska vlast koja se često hvali da ne prihvaća diskriminaciju, a istodobno za ovu godinu nije dodijelila sredstva županijskom vijeću srpske nacionalne manjine. Kako da takva vijeća imaju kontinuitet rada, da razvijaju svoje programe - pita Milošević.
Antonija Petričušić, docentica na Katedri za sociologiju zagrebačkog Pravnog fakulteta, smatra da vijeća i predstavnici ne doprinose unaprjeđivanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina u mjestima u kojima djeluju.
- Bojim se da pripadnici manjina ne doživljavaju ovu političku instituciju važnom za svoj opstanak i svakodnevni život. Kontinuiran izostanak ozbiljnijeg interesa birača govori da vijeća nisu vidljiva, prepoznata i doživljena kao bitna u svojim zajednicama i od članova manjina. Razlog je što je nadležnost vijeća vrlo usko određena, ona imaju tek savjetodavnu ulogu u pripremi prijedloga općih akata jedinica samouprave kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina. Njihovi se stavovi ne moraju uvažiti i za njihovo ignoriranje nitko ne odgovara - ističe Antonija Petričušić, koja podsjeća na rezultate projekta ‘Potpora vijećima nacionalnih manjina na lokalnoj razini’ provedenog tokom 2016. i 2017. Na osnovu njega ustanovljeno je da su aktivnija vijeća zagrebačke regije i istočne Hrvatske te da su manje aktivna takva tijela na jugu zemlje.
- Ispitanici u istraživanju, članovi vijeća i predstavnici, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave te predstavnici organizacija civilnog društva, ponudili su sasvim oprečna objašnjenja zašto djelovanje vijeća ne funkcionira. Iz perspektive vijeća i predstavnika problem su nedovoljna financijska sredstva i njihova isključivo savjetodavna uloga. Članovi organizacija civilnog društva za nefunkcioniranje vijeća odgovornim drže nedovoljan broj aktivnih pojedinaca među vijećnicima. Čelnici općina i gradova problem vide u nezainteresiranosti samih pripadnika manjina za realizaciju vlastitih prava te u njihovoj nedovoljnoj upoznatosti s ulogom i funkcijom vijeća i predstavnika - dodaje Petričušić.
- Članovi vijeća i predstavnici često ne prisustvuju ili pak ne sudjeluju na sjednicama jedinica samouprave koje se tiču položaja nacionalnih manjina. Što zbog toga što o dnevnom redu nisu obaviješteni, što zbog svojih drugih poslova i interesa, što zbog nesnalaženja u lokalnoj politici. Vijeća su dakle slaba institucija. To građani vide. Zato je njihovo povjerenje u ovu instituciju malo. Ako žele mijenjati ovaj trend, vijeća trebaju aktivnije djelovati u lokalnoj politici, trebaju se umrežavati u koordinacije, surađivati s organizacijama civilnog društva i s dionicima lokalnog razvoja te biračima dokazati svoju relevantnost i nužnost -smatra Antonija Petričušić.
Mirjana Galo, predsjednica županijskog odbora za nacionalne manjine Istarske županije i nova potpredsjednica Savjeta za nacionalne manjine, ističe da 16 godina poslije osnivanja vijeća nacionalnih manjina u širim krugovima, ali i među samim manjinama ne postoji svijest o važnosti takve vrste organiziranja.
- Šteta je što nije izražen interes za takav oblik organiziranja i što se značajan broj mladih i pametnih pripadnika nacionalnih zajednica ne želi uhvatiti ukoštac s našim decenijskim problemima. Naši članovi su većinom starije životne dobi, uvijek ista garnitura ljudi, pojedinci bez jakog imena i stava. U takvim okolnostima nema pomaka. Djelovanje naših vijeća svodi se na druženje njihovih članova, izlete, ekskurzije, možda jednom godišnje organiziraju neku kulturno-umjetničku manifestaciju, i to je njihov doseg. Moramo postati svjesni ne samo uloge vijeća u kulturnom predstavljanju nacionalnih manjina, nego i u njihovom političkom djelovanju. U mnogim našim sredinama, pa tako i u Istri, vijeća nacionalnih manjina oslonjena su na vodeće političke garniture kojima ispunjavaju želje i potrebe. Članovi naših vijeća, koji su i članovi pojedinih političkih stranaka, nisu razvili svijest i nemaju moć da naprave odmak od svoje političke orijentacije u djelovanju kroz manjinska vijeća. Vladajuće političke snage nemaju osjećaj za poštivanje prava nacionalnih zajednica koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno kada je u pitanju prednost pri zapošljavanju - ističe Mirjana Galo i priznaje da se među članovima vijeća osjećaju umor i prezasićenost od problema.
- Na papiru je to sve lijepa priča, no u praksi je sasvim drugačije. U mnogim sredinama nije čak problem ni novac koliko bezidejnost. Potrebno je naći način kako privući mlade i sposobne, kako ih ojačati da se ne srame svoje nacionalne pripadnosti, angažmana u vijećima nacionalnih manjina i doprinosa svojoj zajednici i širem društvu. Također, bitno je podržati jakog pojedinca jer po našem dosadašnjem iskustvu, ako je taj prvi čovjek spreman gurati stvari, i ostali će ga podržati i nešto odraditi. Ali ako nemamo jakog pojedinca sa stavom, i ostali će statirati, sjediti, dizati ruke, ne pitati ništa, uzimati putne troškove i time završiti sav svoj trud. O toj vodećoj osobi ovisi kako će se raditi i nametnuti lokalnoj političkoj vlasti. Iako sami ne možemo riješiti naše probleme, moraju se čuti naš glas, stav, prijekor i konstruktivna kritika. Ne smijemo uzimati stvari zdravo za gotovo jer svi znamo da Ustavni zakon nije zlatno slovo na papiru i da naša stečena prava nisu vječna. Zato je krajnje vrijeme da ojačamo naša vijeća i predstavnike nacionalnih manjina - zaključuje Mirjana Galo.
