Novosti

Kronika

Вeсeлкo Чaкић Oбичajи дa, пoсao нe

Нa пoдручjу дaнaшњe Зaдaрскe жупaниje живjeлo je дo крaja дeвeдeсeтих вишe oд 50.000 Србa, aли дaнaс их je нeштo прeкo 8 тисућa

3wx82sbsa5dgfg4qne59dlf1zps

Veselko Čakić

Koliko u Zadarskoj županiji ima nacionalnih manjina i da li su sve aktivne?

Na popisu je petnaest nacionalnih manjina, no samo osam je aktivno. O ostalima, a riječ je o manjinama sa manje pripadnika, gotovo da nemamo nikakve podatke i uglavnom ne djeluju organizirano. Za njih znamo samo iz popisa stanovništva i to je jedina evidencija. Prije par mjeseci osnovana je udruga Poljaka, pozdravili smo njeno osnivanje i oni već pokazuju zanimanje za aktivan rad. Manjine koje aktivno djeluju su Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Mađari, Makedonci, Slovenci, Srbi i Talijani. Najveća nacionalna manjina u Zadarskoj županiji je srpska sa 8300 pripadnika, po popisu iz 2011. Slijede Albanci i Bošnjaci sa oko 1000 pripadnika, dok ostale manjine broje od 100 do 200 članova.

Srpska nacionalna manjina u Zadarskoj županiji bila je i početkom 90-ih najbrojnija, pa ipak je ovoga trenutka višestruko manja. Zašto ?

Na području današnje Zadarske županije živjelo je do kraja devedesetih više od 50.000 Srba, ali danas ih je nešto preko 8 tisuća, jedva petnaestak posto od ondašnjeg broja. U zadarsko zaleđe rijetko se tko vratio nakon rata. Razlozi su različiti. Neki se nemaju gdje vratiti, imovina je uništena ili zauzeta. Obnova je spora, pojedini sudski i drugi pravni procesi vode se u nedogled, a neki ne vide perspektivu jer nema posla. Mislim da je proces povratka uglavnom završen. Mladi koji su s roditeljima pobjegli nakon operacija Maslenica i Oluja, u Srbiji ili drugim zemljama nekako su se već snašli. Završili su školovanje i pronašli kakav takav posao. Dođu tu i tamo u rodni kraj, obiđu djedovinu, no kada sve vide, ako su i malo razmišljali o povratku, obeshrabre se i želja za povratkom se zauvijek i definitivno ugasi.

Što je najveći problem s kojim se susreću pripadnici nacionalnih manjina na zadarskom području?

Kulturna prava nacionalne manjine ovdje ostvaruju bez problema, i to je, nažalost, jedino što ide kako treba. Sve ostalo je puno teže, a najveći problem je zapošljavanje. Recimo, iz redova najbrojnije manjine, srpske, u posljednjih 20 godina, od kada postoji Zadarska županija, u njoj se nitko od Srba još nije uspio zaposliti, a u njoj je zaposleno 100 ljudi. Slično je i u Gradu Zadru, ali i ostalim gradovima županije. Recimo, u Policijskoj postaji u Srbu, mjestu sa više od 90 posto srpskog stanovništva, ovog trenutka, nije zaposlen niti jedan mještanin kao policajac, a ima ih koji bi željeli i mogli raditi. Mnogi policajci dolaze na posao iz Zadra, a za mještane Srba jednostavno nema mjesta. No, to je već politika.

U kojoj mjeri pripadnici nacionalnih manjina u Zadarskoj županiji njeguju običaje kraja iz kojega su došli oni, ali i njihovi pradjedovi ?

Postoje zajedničke manifestacije gdje se okupljaju pripadnici svih aktivnih nacionalnih manjina, ali i pojedine manjine njeguju vlastite programe i okupljanja, gdje svakako prednjači makedonska nacionalna manjina, pa Crnogorci i Bošnjaci. Obilježavaju neke svoje blagdane, značajnije datume iz povijesti svoga naroda i slično. Svake godine, krajem svibnja, već deset godina, održavamo cjelodnevnu zajedničku manifestaciju gdje pripadnici svih nacionalnih manjina javnosti prezentiraju svoje običaje, pjesme i plesove, povijest, kulturu, narodne nošnje i slično. Pristignu toga dana u Zadar kulturno umjetnička društva i ansambli iz njihovih matičnih zemalja, pa je cijela ta fešta vrlo osebujna i itekako dobro prihvaćena, ne samo od Zadrana već i brojnih turista. Posebnu zanimljivost ovoj smotri daju autohtona jela i pića iz krajeva odakle su porijeklom pripadnici nacionalnih manjina. Sva ta jela, od kojih su mnoga već zaboravljena, mogu se kušati i tako uživati u starinskim delicijama gotovo cijele Evrope. Do sada smo tu smotru održavali u Domu hrvatske mladeži, što je neka vrsta poluzatvorenog prostora. Ove godine desetu jubilarnu smotru održat ćemo na otvorenoj sceni, na Trgu Pet bunara, na prostranom i najljepšem mjestu na poluotoku. Za ovogodišnju, ali i sve dosadašnje manifestacije, imamo veliku podršku Grada i Županije koji sufinanciraju naše okupljanje i od prvog dana su prepoznali vrijednost ovakvih okupljanja.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više