Referendumska inicijativa ‘Narod odlučuje’, predvođena organizacijama Željke Markić i Vice Batarela, vrhunac je konzervativne kontrarevolucije koja je zamah dobila homofobnim referendumom prije pet godina, a koja je sadašnjom prijetnjom prekrajanjem političkog sustava uz podršku Katoličke crkve počela predstavljati i vrlo ozbiljnu opasnost za HDZ Andreja Plenkovića. Manipulirajući demokratskim metodama, od 13. do 27. svibnja inicijativa će prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o dva pitanja. Prvo se odnosi na uvođenje više preferencijskih glasova, dopisno i elektronsko glasanje, uređenje izbornih jedinica, smanjivanje praga na četiri posto te broja zastupnika na najviše 120, a zastupnika nacionalnih manjina na šest, dok je drugo pitanje eksplicitno antimanjinsko – njime se traži da se zastupnicima nacionalnih manjina onemogući odlučivanje o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Uz nasrtaj na manjinska prava, kojima bi manjinskim zastupnicima efektivno uskratili koalicijski potencijal i pretvorili ih u zastupnike drugog reda, time bi pokušali olakšati ulazak u Sabor strankama i listama ekstremne desnice, kao što je ona Zlatka Hasanbegovića, bliskog suradnika Željke Markić. No cijela ta kampanja, neovisno o uspjehu referenduma, služi za afirmaciju krugova koji se u trenutnim previranjima na političkoj sceni žele predizborno pozicionirati desnije od sadašnjeg HDZ-a i držati ga pod kontrolom ako već ne mogu ostvariti potpunu prevlast nad njim.

Crkva će pružiti svoju infrastrukturu na raspolaganje objema inicijativama omogućujući im postavljanje štandova ispred crkava na ogromnom broju lokacija diljem zemlje

Paralelno s prikupljanjem potpisa za referendum inicijative ‘Narod odlučuje’, druga inicijativa, nazvana ‘Istina o Istanbulskoj’, iza koje stoje stranka Hrast Ladislava Ilčića i udruga Grozd njegove sestre Kristine Pavlović, prikupljat će potpise za referendum o otkazivanju Istanbulske konvencije. Iako stranke i udruge koje stoje iza obje inicijative dijele istu ultrakonzervativnu ideologiju, zbog ranijih raskida suradnje danas su konkurenti na ekstremno desnoj sceni i u ovom slučaju djeluju odvojeno. No i jedna i druga imaju pozadinsku podršku Crkve. Katolička crkva u Hrvatskoj, bez čije podrške inicijativa ne bi imala šansi za uspjeh, ovim je nastavila otvoreni sukob s Plenkovićem koji je započeo nedavnim pokušajem zaustavljanja ratifikacije Istanbulske konvencije, prilikom koje je dio saborskih zastupnika HDZ-a otkazao poslušnost stranačkom vrhu, prokazujući manjak snage i autoriteta koji Plenković ima u vlastitoj stranci. Da je Crkva iz pozadine uključena u inicijativu pokazao je komentar glavnog urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića, a onda i poruke pojedinih biskupa i svećenika vjernicima da se uključe u prikupljanje potpisa. Kada je u utorak Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije (HBK), odgovarajući na zamolbe obiju inicijativa da se u crkvama daje obavijest o njihovim peticijama i prikupljaju potpisi, priopćilo da takve aktivnosti nisu primjerene sakralnom prostoru, neki su mediji zaključili da ih Crkva ne podržava, što nije točno. Vrh Crkve se time samo deklarativno ogradio od dosadašnje direktne promocije nekih svećenika i biskupa, koja unatoč tome, naravno, neće izostati, a potpisi se ionako neće prikupljati u crkvenim prostorima, nego ispred njih.

- Priopćenje Hrvatske biskupske konferencije odnosi se na samo unutrašnjost sakralnih prostora - rekao je na upit Novosti glasnogovornik HBK-a Zvonimir Antić, a potom nam potvrdio da će o lokaciji štandova u crkvenim dvorištima odlučivati župni uredi samostalno.

Novosti su posljednjih dana, šaljući upite gradovima i nadbiskupijama, dobile potvrdu da će Crkva pružiti svoju infrastrukturu na raspolaganje objema inicijativama omogućujući im postavljanje štandova ispred crkava na ogromnom broju lokacija diljem zemlje. Novosti su kontaktirale čelništva čitavog niza hrvatskih gradova kako bismo doznali pod kojim uvjetima dodjeljuju dozvole za postavljanje štandova. Odgovori gradova potvrđuju da broj zatraženih lokacija nad kojima nadležnost imaju župni uredni Katoličke crkve daleko nadmašuje broj zatraženih lokacija koje su kao javne površine u nadležnosti samih lokalnih samouprava. Pritom će, sudeći iz odgovora, inicijative dobiti podršku i od samih vlasti nekih gradova jer im na brojnim lokacijama neće biti naplaćivana naknada za postavljanje štandova.

Njihova pitanja su neprimjerena i usmjerena s jedne strane na smanjivanje prava nacionalnih manjina, a s druge strane na zaustavljanje borbe protiv nasilja nad ženama. Takva pitanja ne mogu biti u skladu s Ustavom – kaže Peđa Grbin

Split, Zadar i Gospić neki su od gradova u kojima će potpisi prikupljati na nizu lokacija, bez naknade za štandove ili lokacije. Koliko je to značajna pomoć pokazuje odgovor koji smo zaprimili od Grada Varaždina, koji je štandove odlučio naplaćivati: ‘Grad Varaždin ne raspolaže sa štandovima, već s istima raspolaže Gradska tržnica d.o.o. Centar za prirodno planiranje obitelji, Vinogradska 27, Zagreb, zatražio je od Gradske tržnice štandove za osam lokacija po gradu i jednu na prostoru Gradske tržnice. Za navedene štandove Gradska tržnica zaračunala im je 100 kuna po štandu plus PDV, uz 20 posto rabata nakon čega su svoj zahtjev smanjili na tri komada.’

Grad Rijeka također će naplaćivati lokacije, a i njihov odgovor potvrđuje nam da su obje inicijative ciljale na crkvene prostore: ‘Udruga Vigilare zatražila je odobrenje za 40 lokacija za postavu štandova, a Udruga Centar za prirodno planiranje obitelji zatražila je odobrenje za 25 lokacija za postavljanje štandova. Mahom se radi o lokacijama koje se nalaze pred crkvama i drugim vjerskim objektima u Rijeci, ali na popisu su i druge frekventnije lokacije u gradu.’

Osim zahtjeva za štandove, gradski čelnici dobili su od inicijative ‘Narod odlučuje’ Željke Markić i Vice Batarela i dopis cinično naslovljen ‘Poziv hrvatskim gradonačelnicima da pomognu svojim sugrađanima’. Za razliku od sličnih poziva parlamentarnim strankama, ovi pozivi upućeni gradonačelnicima nisu dosad objavljeni javno, ali su Novosti dobile jedan od takvih dopisa. U njima se gradonačelnicima predlaže da volonterima inicijative ‘Narod odlučuje’ pomognu što bržim izdavanjem rješenja za lokacije, besplatnim ustupanjem štandova i mjesta za njihovo noćno spremanje, besplatnim ustupanjem prostora za plakate, tiskom letaka i besplatnim prostorom u gradskim medijima.

Takav dopis, koji je i on dobio, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u izjavi za Novosti naziva ‘uvredljivim pamfletom’. K tome će se, u jeku kampanje za prikupljanje potpisa, 19. svibnja u Rijeci, baš kao i u Splitu i Zagrebu, održati Hod za život, marš za zabranu pobačaja koji već nekoliko godina organizira Željka Markić, dosad samo u Zagrebu i Splitu.

- Kao i obično, manipulativne inicijative krajnje konzervativnih desnih struja hrvatskog društva predstavljaju opasnu stranputicu kojom nepažljivo društvo može krenuti. A da smo već bili u najmanju ruku nepažljivi, pokazali smo pri referendumu o ustavnoj definiciji braka kojom su grubo dokinuta prava pripadnicima istospolnih zajednica. Stoga pismo koje je inicijativa ‘Narod odlučuje’ uputila gradonačelnicima smatram uvredljivim pamfletom - kaže Obersnel za Novosti, čudeći se što bez imalo osjećaja neugode mogu predlagati da se predstavnicima nacionalnih manjina u Saboru grubo uskrate ostvarena prava i istovremeno tvrditi da se na taj način gradi pravedniji izborni sustav i veća odgovornost zastupnika prema biračima.

- To je uvreda za zdrav razum - kaže Obersnel, dodajući da na pismo neće ni odgovoriti.

- Pitam se, i bojim se odgovora, postoje li u Hrvatskoj gradonačelnici koji će pomažući ovu inicijativu na zatražen način direktno ugroziti prava svojih građana, pripadnika nacionalnih manjina - dodaje Obersnel.

Od dvije inicijative, manje volontera i sredstava ima ‘Istina o Istanbulskoj’, koja je zatražila i manje štandova, a i u javnosti je u drugom planu u odnosu na ‘Narod odlučuje’. Raskorak između njih potvrđen je i nemogućnošću dogovora oko različitih termina peticija. ‘Istina o Istanbulskoj’ je prije par tjedana poslala inicijativi ‘Narod odlučuje’ molbu da odgodi svoje prikupljanje potpisa jer će se istovremenim prikupljanjem zbunjivati građani. Kristina Pavlović, koordinatorica ‘Istine o Istanbulskoj’, potvrdila nam je da im druga inicijativa nije ni odgovorila na dopis.

Udruge uključene u obje inicijative nikada do sada nisu javno objavile izvore financijske podrške, odnosno izvore i iznose zaprimljenih donacija od ‘privatnih građana’ na koje se često i rado pozivaju.

- Za razliku od političkih stranaka, nismo obavezni objavljivati financijske izvještaje, ali bude li za to potrebe, objavit ćemo ih - rekla nam je Kristina Pavlović.

Koliko su te objave financijskih izvještaja važne, ali i koliko se napad na prava nacionalnih manjina doživljava kao indirektan napad na vladu Andreja Plenkovića i njegovo upravljanje HDZ-om, pokazuju i planovi koje je ovog tjedna najavio HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević. On je za Večernji list potvrdio da će Vlada do kraja rujna u saborsku proceduru poslati izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a koje će se odnositi i na pitanje referenduma. Između ostalog, navodno se planira uvođenje javne objave izvora donacija, a uvela bi se i prijava osobe odgovorne za organizaciju referenduma.

To sigurno neće biti jedini odgovor vladajućih na referendumsku prijetnju ekstremne desnice, koju su pojedinim istupima već podržali i pojedinci iz Živog zida, a vjerojatno će imati podršku dijela Mosta i još nekih opcija. Iako dominiraju glasovi da je drugo pitanje inicijative ‘Narod odlučuje’, koje se odnosi na smanjivanje prava nacionalnih manjina, suprotno Ustavu, već se čuju i glasovi da je Ustavu protivno i prvo pitanje sa selektivnim prekrajanjem izbornih pravila. Jednako tako, prevladavaju i tumačenja da su pitanja inicijative ‘Istina o Istanbulskoj’ također neustavna.

- Njihova pitanja su neprimjerena i usmjerena s jedne strane na smanjivanje prava nacionalnih manjina, a s druge strane na zaustavljanje borbe protiv nasilja nad ženama. Takva pitanja ne samo da nisu u duhu demokratskog poretka, već i ne mogu biti u skladu s Ustavom - kaže za Novosti saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin.

‘Trošak posljednjeg provedenog državnog referenduma održanog 1. prosinca 2013. bio je 39.646.240,50 kuna, pa stoga i trošak provedbe (nekog budućeg) državnog referenduma procjenjujemo u tom iznosu’, odgovorili su Novostima iz Državnog izbornog povjerenstva na pitanje o cijeni referenduma. A cijena koju će platiti građani i građanke ove zemlje, bilo da je riječ o ženama koja su preživjele nasilje ili pripadnicima nacionalnih manjina, uspiju li ultrakonzervativci u svojim namjerama, bit će nemjerljiva.