Novosti

Politika

Slučaj ‘Groblje Slunj’ pod istragom

Državno odvjetništvo u Rijeci vjerojatno ipak istražuje slučaj ubojstva Drage Drpe iz Vrginmosta, čije tijelo je prošle godine identificirano nakon iskapanja skupne grobnice pokraj Slunja, u kojoj se nalazilo ukupno 18 ostataka žrtava ubijenih nakon Oluje

Jmo12esqwe7t58pf5a0c1a5mjt0

Posljednja slika ubijenog brata – Dragan Drpa 

Državno odvjetništvo u Rijeci vjerojatno ipak istražuje slučaj ubojstva Drage Drpe iz Vrginmosta, čije tijelo je prošle godine identificirano nakon iskapanja skupne grobnice pokraj Slunja, u kojoj se nalazilo ukupno 18 ostataka žrtava ubijenih nakon Oluje.

Tako barem ispada po očitovanju DO-a, iako ovo tijelo podatke drži pod zakonskim velom tajnosti. Nakon informativnog ping-ponga između dvije policijske uprave i tijela pravosudne vlasti te traženja očitovanja posredstvom nekoliko odaslanih upita, policijske uprave Sisačko – moslavačka i Karlovačka uputile su nas na Državno odvjetništvo u Rijeci. Od službenice za odnose s javnošću, Aleksandre Babić, na adresu Novosti, stigao je odgovor na traženi upit o sudbini nesretnog Drpe.

- Državno odvjetništvo u Rijeci raspolaže s podacima za osobu pod imenom Drago Drpa, a u vezi čije smrti se provode izvidi tijekom kojeg postupanja su, sukladno odredbi člana 206. Zakona o kaznenom postupku, svi podaci tajni. Odredbom člana 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, određeno je kako će tijelo javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka – kaže glasnogovornica riječkog DORH-a. Iako je ova informacija iz razumljivih razloga, prilično štura, za brata ubijenog Božu Drpu, ona je ipak obećavajuća.

- Sad barem napokon znam da ubojstvo mog brata nije zaboravljeno i da slučaj ne čami na dnu neke činovničke ladice. Uopće me ne brine koliko vremena će istraga trajati, važno je da se na tome radi, da se utvrdi da moj, tada tek osamnaestogodišnji brat Dragan nije umro, da je mučki ubijen u potiljak i da eventualni zločinac ili zločinci budu privedeni pravdi – kaže Božo Drpa, koji se nada da je tajnost navedena zbog potrebe istrage, a ne zbog zataškavanja.

Prije dva tjedna je u Novostima objavljena priča o Boži Drpi, povratniku iz Vrginmosta, koji je dvadeset godina pokušavao pronaći brata Dragana, osamnaestogodišnjaka mobiliziranog pred samu Oluju u vojsku Krajine, kojemu se tada izgubio svaki trag. U studenom prošle godine, Drpa je obaviješten da je na području Slunja otkrivena masovna grobnica i pozvan je da sudjeluje u identifikaciji bratova tijela nakon ekshumacije.

Kada je DNK analizom nedvojbeno utvrđeno da je riječ o Draganu Drpi, od patologa je Božo dobio potvrdu o uzroku smrti: Dragan je ubijen metkom u potiljak i to je bila jedina rana nađena na njegovom tijelu. Zaprepastio se kada je, nešto kasnije, primio rješenje u kojemu je stajalo kako mu je brat Dragan ‘umro 4. kolovoza 1995’.

Od tada Božo Drpa pokušava više saznati o zločinu koji je počinjen nad njegovim bratom Draganom. Kako i kada se sve odigralo, pod kojim okolnostima, tko je izvršio i tko je odgovoran za egzekuciju, da li su krivci pronađeni i da li se protiv njih vodi bilo kakav postupak? U svom istraživanju, na koja god vrata je zakucao, ništa nije uspio saznati.

Jedino što je uspio pronaći je tekst objavljen na web stranici dokumentaciono informativnog centra Veritas gdje stoji da je masovna grobnica kraj Slunja, u blizini vojnog poligona, otkrivena zahvaljujući svjedočenju hrvatskog vojnika Petra Ivića. Ivić je, po navodima Veritasa, potvrdio da su svi iz te grobnice zarobljeni u Siveriću i likvidirani po naredbi tadašnje Službe za zaštitu ustavnog poretka RH.

Zajedno s tijelom Dragana Drpe, iz zajedničke grobnice s lokacije ‘Groblje’ u Slunju, u vremenu od 16. do 18. juna 2014. godine ekshumirano je još 17 lica, od čega su bile dvije žene. Radilo se o posmrtnim ostacima Srba sa područja Korduna koji su stradali u augustu 1995. tokom akcije Oluja prema zaštićenoj zoni UN-a, poznatijoj kao sektor Sjever.

Ekshumaciju je obavljala Uprava za zatočene i nestale pri Ministarstvu branitelja RH, dok su u svojstvu promatrača prisustvovali predstavnici Komisije za nestala lica Republike Srbije. Prema ‘Popisu poginulih lica u akciji Oluja sa mjestom pokopa posmrtnih ostataka’, kojeg je hrvatska predala srpskoj strani u martu 1996. godine, na lokaciji ‘Groblje’ u Slunju pokopano je 17 posmrtnih ostataka, od kojih je samo jedno poznato ime (Milorad Sikirica, rođen 1939. godine, iz sela Ponorac), a ostali su sahranjeni pod oznakom NN (nepoznat).

Na osnovu pregleda protokola neidentificiranih od strane obitelji žrtava, preliminarno je identificirano još jedno lice (Božo Trbojević, rođen 1936. godine iz Slunja) pokopano na tom groblju.

Na području sektora Sjever, počev od 2001. godine, do sada je ekshumirano 241 posmrtnih ostataka (Dvor 64, Petrinja 160 i 17 sa pojedinačnih lokacija), od kojih je do sada identificirano 46 posto. Na području sektora Sjever nalazi se još nekoliko zajedničkih grobišta (najmanje 51 u Glini, 15 u Šašu, 15 u Gornjem Selištu) i više pojedinačnih s više od 30 posmrtnih ostataka srpskih žrtava. Čeka se već 19 godina povoljnu političku klimu da budu ekshumirani i identificirani. U zadnjih četrnaest godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica na području Hrvatske i bivše RSK, ekshumirano je ukupno 1.314 srpskih žrtava, od čega je do sada identificirano 913 posmrtnih ostataka.

Nakon provedenih dugoočekivanih procesa ekshumacija iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica i identifikacija tih posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu na zagrebačkoj Šalati, predmete po službenoj dužnosti trebali bi preuzeti državna odvjetništva. To bi trebalo rezultirati pokretanjem istraga i u konačnici podizanjem optužnica i otkrivanjem konačne istine o stradanjima. Međutim, u hrvatskoj praksi većina predmeta čami u istražnim ladicama po deceniju i više godina.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više