Savjet za nacionalne manjine RH ne može biti talac političkih odnosa u zemlji, sukoba svjetonazora, niti odnosa unutar manjinske zajednice, rečeno je na sjednici tog krovnog tijela nacionalnih manjina u Hrvatskoj, održanoj 20. aprila u Zagrebu. Na toj je sjednici jednoglasno usvojena odluka o raspodjeli budžetskih sredstava za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, kao i izvještaj o utrošku ranije dodijeljenih sredstava.

U uvodnom govoru je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta, rekao da se danas u Hrvatskoj provodi haranga protiv pojedinih manjinskih medija, pri čemu se na HRT-u ugošćuje one koji o svemu tome govore neistine.

– Nama u Savjetu je važno da sredstva nisu nenamjenski korištena. Mi svakako nemamo namjeru uređivati medije i određivati što se u njima može, a što ne može objavljivati – rekao je Tolnauer.

Podsjetio je da je Savjet prvo javno tijelo u Hrvatskoj koje je uvelo transparentnost djelovanja i raspodjele sredstava. Dodao je i da su nacionalne manjine i njihovi predstavnici doprinijeli ulasku Hrvatske u EU.

– Stvara se mišljenje da su manjine potrošači i da se novac dijeli u dogovoru s manjinskim zastupnicima. To je laž, jer raspodjelu obavlja povjerenstvo većinom sastavljeno od vanjskih, stručnih članova. A kad netko spominje uzimanje novaca od građana, moram podsjetiti da manjine u Hrvatskoj čine 7,67 posto stanovništva i da plaćaju poreze i TV pretplatu. Svako getoiziranje, odnosno određivanje što manjine mogu, a što ne, onemogućava njihovu integraciju hrvatsko društvo – rekao je Tolnauer.

Prema izvještaju za 2016., u toj je godini utrošeno 31.357.000 kuna, a 450.000 kuna je vraćeno u budžet: 350.000 od organizacija koje nisu ispunile uvjete i kriterije te oko 100.000 na ime ušteda u radu.

– Vršene su kontrole utroška i pisani polugodišnji i godišnji izvještaji. Savjet su provjerile tri revizije koje nisu našle propuste, a provedena su i 22 terenska izvida. Zbog nenamjenskog trošenje sredstava i nedavanja izvještaja, deset manjinskih organizacija će morati vratiti sredstva na što su se obvezali ugovorom. Naredne tri godine im neće biti dozvoljeno financiranje – objasnio je Tolnauer.

Potpredsjednik Savjeta i predsjednik komisije za raspodjelu sredstava Veselko Ćakić je rekao da su na ovogodišnji natječaj stigli zahtjevi za financiranje 1123 programa, od čega se najviše njih odnosilo na kulturni amaterizam i manifestacije. Na kraju je donesena odluka da će se financirati ukupno 860 programa.

– Deset nevladinih udruga nije ispunilo uvjete za financiranje, dok su za 28 udruga sredstva smanjena. S druge strane, sredstva su dobile 34 nove udruge – objasnio je Ćakić, ističući da je komisija takvu odluku donijela jednoglasno.

Jednoglasnom odlukom odlučeno je i da od ukupno predviđenih 31.839.500 kuna srpske organizacije dobiju 8.697.000, talijanske 6.306.000, uz već dodijeljenih 500.000 na temelju bilateralnih sporazuma Hrvatske i Italije, mađarske 3.629.000, češke 2.825.000, bošnjačke 1.920.000, rusinske i ukrajinske 1.241.000, slovačke 1.255.000 … Oko 386.000 kuna predviđeno je za zajedničke programe i tekuće aktivnosti, kao što su prekogranična suradnja ili edukacija manjinskih vijećnika.

Članovi Savjeta bili su jednoglasni i u odluci da se od 500.000 kuna za ostvarivanje pretpostavki autonomije Roma izdvoje sredstva za komunalnu i društvenu infrastrukturu u Popovači, Belišću, Nedelišću, i Kutini, kao i za uređenje logoraškog groblja u Uštici na području općine Jasenovac.

Od srpskih organizacija najviše je dobilo Srpsko kulturno društvo ‘Prosvjeta’ - 3.900.000 kuna. SNV je dobio 3.747.000, Zajedničko veće opština iz Vukovara 715.000, Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ 225.000, udruženje ‘Đurđevdan’ iz Drežnice 50.000, KUD ‘Jovan Lazić’ iz Belog Manastira 35.000, a Zajednica Srba u Istri iz Pule 15.000 kuna.

Zastupnik Srba Mile Horvat je ukazao da su u odluci sredstva za kulturni amaterizam SKD–a ‘Prosvjete’ prikazana zbirno.

– ‘Prosvjeta’ ima 53 pododbora i plašimo se da bi zbog turbulencija koje se sada dešavaju u društvu neki pododbori mogli postati kolateralne žrtve – rekao je on.

Zastupnik Talijana Furio Radin, koji je i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine, rekao je da je udruženje ‘U ime obitelji’ tražilo posebnu tematsku sjednicu posvećenu ‘Novostima’.

– Mi smo otvoreni za sve, ali nikad nismo prihvaćali zahtjeve udruga – rekao je Radin i najavio da će sjednica o izvještaju Savjeta za nacionalne manjine biti otvorena za sve koji imaju što reći o tome.

Tolnauer je u svjetlu sadašnjeg medijskog statusa nacionalnih manjina najavio skoru sjednicu Savjeta na kojoj će se govoriti o toj temi.