Novosti

Politika

Povratak na Trg

Za veliku većinu onih koji su stradali u Jasenovcu od svake upaljene svijeće ili donesenog cvijeta neusporedivo bi važnija bila naša odlučnost da se suprotstavimo relativizaciji zločinačkog karaktera ideja koje su dovele do njihovog stradanja, istaknuo je Zoran Pusić na skupu ‘Jasenovac na Trgu žrtava fašizma’

Istoga dana kada je u Jasenovcu održana službena komemoracija državnog vrha, nekoliko stotina građana okupilo se na zagrebačkom skupu ‘Jasenovac na Trgu žrtava fašizma’. Skup je organizirala Antifašistička liga Republike Hrvatske, a podržale su ga Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće te Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske. Pored bojkota službene jasenovačke komemoracije od strane predstavnika naroda žrtava, skup je upriličen i zbog gotovo svakodnevne relativizacije zločinačkog karaktera ustaštva, slobodnog veličanja Pavelićevog režima i nereagiranja aktualne Vlade, ali i Katoličke crkve na te pojave.

- Za veliku većinu onih koji su stradali u Jasenovcu, od svake upaljene svijeće ili donesenog cvijeta neusporedivo bi važnija bila naša odlučnost da se suprotstavimo relativizaciji zločinačkog karaktera ideja koje su do njihovog stradanja dovele - istaknuo je Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige.

- Kad je krajem 2000. godine, nakon 11 godina naših nastojanja, ovom trgu vraćeno njegovo staro ime, nisam mislio da ćemo se više ikada, zbog sličnih razloga i sličnih prijepora izazvanih u hrvatskom društvu, okupljati na ovom mjestu - rekao je Pusić i zatim podsjetio na uvredljive izjave vladinih i saborskih zvaničnika upućene organizacijama koje predstavljaju narode žrtve te dodao da je najbesramnija politizacija žrtava Jasenovca i jeftino politikantstvo upravo prešućivanje političkog konteksta koji je do tih žrtava doveo.

- Žrtve Jasenovca i ostalih ustaških logora nisu žrtve prirodne nepogode, pa čak ni osvete. One su žrtve politike i ideja koje su vladale u NDH, a čiji otvoreni apologeti sjede u današnjoj Vladi - kazao je predsjednik Lige.

- Uvijek će se naći političari koji će na induciranim strahovima i mržnji homogenizirati svoje birače. Nije posebno čudno da kod takvih ljudi postoji ideološka naklonost prema režimima koji su se tim metodama služili u prošlosti. I to je poveznica između današnje politike dijela hrvatske Vlade i njenog, blago rečeno, nereagiranja na pokušaje nasilne i ideološki motivirane revizije povijesti. Dapače, neki od njenih članova u toj reviziji vrlo aktivno sudjeluju – istaknuo je Pusić pozivajući na suprotstavljanju zagađivanju današnje Hrvatske najmračnijim dijelom njene prošlosti.

- S ovom vlasti nema budućnosti, a pokušaj otimanja prošlosti je zločin – poručio je zatim Daniel Ivin, čiji je otac Ivo Goldstein ubijen u Jasenovcu.

- Otimaju nam naše najslavnije dana kad smo se borili protiv fašizma i staljinizma. Ne dozvolite da vam to otmu, borite se kao što su se i oni borili – nastavio je Ivin.

Zločinački karakter NDH je pred okupljenima demonstrirao historičar Hrvoje Klasić i to na primjeru svog rodnog Siska, odnosno onoga što je taj grad postao dolaskom ustaša na vlast. Podsjetio je na akt iz 1943. godine u kojem se navodi da je iz Siska prognana 51 srpska porodica, da su 33 napustile NDH i da je 28 židovskih porodica odvedeno u logore, čime je, kako je navedeno, ‘grad očišćen od antihrvatskih elemenata’.

- Dio mojih sugrađana odlučio je postati zločincima, a dio ih se pobunio zbog tog istog zločina. U svakom društvu postojali su ljudi spremni na zločin i zlo, ali se mora sve učiniti da se takvi broje u promilima - poručio je Klasić.

Predsjednica UO Jasenovca Nataša Mataušić podsjetila je na proboj logoraša iz jasenovačkog logora, a nakon čitanja svjedočanstva jednog logoraša o mučnoj smrti romske djece, glumica Urša Raukar naglasila je da logor Jasenovac nikada ne smije biti zaboravljen i ponovljen. Skup je vodila Aneta Lalić iz SNV-a, dok je Mile Nikolić iz Romskog nacionalnog vijeća čitao svjedočanstva o stradanju Roma, a glumac Vili Matula dijelove poeme ‘Jama’ Ivana Gorana Kovačić. Operna pjevačica Anastasija Kaptelova na početku skupa izvela je himnu Roma ‘Đelem, Đelem’, a na samom kraju i ‘Imagine’ Johna Lennona.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više