Novosti

Kronika

Novi početak Ivaniševićevih

Među 36 porodica koje su u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja u Kninu dobile ključeve stanova je i ona Janka Ivaniševića. Nakon 19 godina čekanja, Janko i njegova žena Slavka nisu krili suze

Prve oktobarske srijede u kninskom kvartu Senjak 36 porodica dobilo je ključeve i potpisalo ugovore o najmu stanova u dvije zgrade s ukupno 40 stanova čiji je kamen temeljac položen prije dvije godine. Stanovi su izgrađeni u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja koji provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ), a tri četvrtine od 26 miliona kuna, koliko je s PDV-om koštala izgradnja ovih zgrada, osigurala je međunarodna zajednica.

Obraćajući se prisutnim korisnicima stanova i predstavnicima lokalnih vlasti te stranih donatora i organizacija koje se bave zbrinjavanjem izbjeglica, čelni čovjek SDUOSZ-a, Nikola Mažar, ukazao je na napredak u ostvarenju stambenog zbrinjavanja za najranjivije grupe, od bivših nosilaca stanarskih prava, do povratnika i bivših izbjeglica iz BiH koji žive u kolektivnom smještaju.

- Prije dvije godine ključeve stanova u Kninu je dobilo samo četvoro korisnika, dok će do kraja ove godine kroz regionalni i nacionalni program ključeve dobiti ukupno 195 porodica, od toga 60 braniteljskih. Bit će zbrinuti i kadrovi koji su neophodni gradu Kninu, socijalno ugrožene i mlade obitelji, bivši nositelji stanarskog prava, raseljene osobe, dakle sve kategorije društva koje ispunjavaju uvjete za stambeno zbrinjavanje - rekao je.

Zahvalio je na zbrinjavanju 40 porodica, ali i ukazao na potrebu daljnjeg rješavanja tog problema, prije svega izgradnje stanova za stručnjake koji će raditi i živjeti u Kninu. Prisutnima su se obratili gradonačelnik Marko Jelić, zamjenik šibensko-kninskog župana Nikola Blažević, predstavnici UNHCR-a koji su naglasili potrebu produženja Regionalnog programa, kao i predstavnici stranih donatora: Razvojne banke Vijeća Evrope i ambasada pojedinačnih zemalja. Među onima kojima su uručeni ključevi bila je i Biljana Račić, samohrana majka troje djece.

- Stambeno zbrinjavanja sam čekala 14 godina, a kad je zahtjev pokrenut, bila sam na listi s ocem, majkom i bratom. Kad mi se prije 12 godina rodila treća, najmlađa kćer zatražila sam razdvajanje zahtjeva – rekla je za Novosti Biljana Račić koja je do 2009. bila u Beogradu, a onda se vratila u Žagrović gdje su joj živjeli roditelji.

- Tu sam boravila dvije-tri godine dok djeca nisu pošla u školu. Kako im je bilo nemoguće putovati, morala sam platiti stan u gradu. Nigdje ne radim, korisnik sam socijalne pomoći, ali sam u međuvremenu završila studij prehrambene tehnologije na Veleučilištu u Kninu i nadam se da ću sada imati više šansi za pronalazak posla – dodala je ona.

Radost nije skrivao ni njen otac Nikola Lončar s kojim je Biljana živjela neko vrijeme.

- Kako sam bio nositelj stanarskog prava, povrat sam zatražio još 1998. godine dok sam bio u izbjeglištvu. Sad živim u devastiranoj kući koju smo u međuvremenu sanirali materijalom koji nam je dala država i doveli je u normalno stanje. Iako je crpilište gradskog vodovoda udaljeno tek tri kilometra, u Žagroviću nema vode. Zato je Biljana sa svojim kćerkama morala u grad, kao i zbog nedostatka lokalnog prijevoza. Useljenjem kćerke i unuka imam osjećaj da smo se vratili na svoje – kazao je Lončar.

Ključeve je dobila i najbrojnija porodica nosioca Janka Ivaniševića koji su se s radošću uselili u stan od 81 kvadrat. Ni Janko ni njegova žena Slavka nisu skrivali suze.

- Među prvima smo se 1997. vratili u Knin odakle smo u Oluji izbjegli. Dvije godine kasnije pridružilo nam se naše dvoje djece, a od momenta kad smo podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje prošlo je 19 godina - rekao nam Janko, ističući da je porodica u međuvremenu narasla jer se sin Aleksandar oženio i dobio dvoje djece koji idu u školu u Kninu.

Nakon povratka u rodni kraj je obitelj Ivanišević živjela u staroj i oštećenoj kući Slavkinih roditelja koja se nalazi u zaseoku Dmitrović, u općini Biskupije.

- Današnji dan za nas je novi početak. Još ne vjerujem da imamo stan. Čekali sam skoro 20 godina i svaki dan leti, traži svoja prava… Majka i otac zbog toga su i oboljeli – dodao je Jankov sin Aleksandar.

Sreću nije krila ni Anja Šimpraga, zamjenica šibensko-kninskog župana.

- Danas sam izuzetno ponosna što ti ljudi nakon više od 20 godina imaju krov nad glavom. S druge strane, trebalo bi prikupiti još sredstava jer i dalje postoji mnogo neriješenih stambenih pitanja na povratničkim područjima, i to ne samo u Kninu. Osim toga, kako su mnogi od korisnika sada stari, trebat će im pomoći dok se budu smještali, a i vidjeti kako te stanove mogu koristiti njihova djeca – rekla je dožupanica.

Kninski gradonačelnik Marko Jelić smatra da je dodjelom stanova na dobitku i grad Knin.

- Grad ne može postojati bez ljudi, a ljudi moraju imati svoj dom, jer inače sele tamo gdje ga mogu steći - rekao je i dodao da u Kninu ima još oko 300 neriješenih stambenih slučajeva.

- Stanove treba dodjeljivati i stručnjacima. Ljudi negdje žive zato što imaju pogodne uvjete za život; bolnice, škole, državne ustanove… A uvjete stvaraju kadrovi kao što su liječnici i profesori - rekao je Jelić i podsjetio da u Hrvatskoj živi sve veći broj starijih stanovnika.

- U prosjeku smo stari 41 godinu, a osim prirodnog odljeva, ljudi odlaze za boljim životom i boljim uvjetima – rekao je on.

Na uručenju ključeva bila je i Svetlana Palić iz Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije koja je uz BiH i Crnu Goru partner Hrvatske u ovom programu.

- Program stambenog zbrinjavanja je primer kako bi trebala da izgleda saradnja među zemljama u regionu, a voleli bismo da i na drugim poljima doše do takve vrste saradnje - rekla je Svetlana Palić za Novosti.

- Postoje još mnoga nerešena pitanja koja se odnose na prava državljana Hrvatske. Dobro je da Hrvatska shvata da treba da postoji jednakost u pogledu rešavanja prava svojih državljana, ali treba i šta pre da vrati sva preostala prava svojim državljanima srpske nacionalnosti. To je jedini mogući put ka pomirenju na ovim prostorima - rekla je ona i dodala da projekti u okviru Regionalnog programa dobro napreduju i u Srbiji.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više