Primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te njegovo sprovođenje u domeni obrazovanja uvelike su otežani i nedosljedni, ocijenili su manjinski saborski zastupnici, istaknuvši pritom da su nakon promjene ustroja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), odnosno ukidanja Uprave za nacionalne manjine te prenošenja njezinih nadležnosti na Agenciju za odgoj i obrazovanje (AZOO), značajno smanjena sredstva za udžbenike i posebne oblike nastave. - Došlo je do zastoja u izradi nastavnih planova i programa te izradi i odobravanju novih udžbenika, bez čega nema kvalitetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina - ističu u Klubu zastupnika SDSS-a.
Po Zakonu o obrazovanju, MZOS mora utvrditi i donijeti dio nastavnog plana i programa koji, uz opći dio, obavezno sadrži i dio vezan uz posebnost određene nacionalne manjine; u suradnji s manjinskim institucijama, mora izraditi program te osigurati njegovu primjenu u školama. U program Milanovićeve Vlade uvršten je i dio o poboljšavanju segmenta obrazovanja i vidljivosti nacionalnih manjina u ukupnom odgojno-obrazovnom procesu, pa se u redovite nastavne sadržaje trebaju uključiti i sadržaji važni za nacionalne manjine, u kojima će se istaknuti njihovi kulturni i svi drugi doprinosi i u hrvatskom i u svjetskom kontekstu, ističu zastupnici. MZOS je u svibnju objavio javni poziv za izbor i imenovanje članova stručnih radnih skupina za izradu prijedloga Nacionalnoga kurikuluma i Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima – odnosno za sve dijelove obrazovnog sustava, osim za izbor i imenovanje članova stručnih radnih skupina za izradu manjinskih nastavnih planova i programa. Stoga su manjinski zastupnici zatražili da Ministarstvo omogući uključivanje odgojitelja, učitelja i nastavnika koji rade u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina u kreiranje Strategije obrazovanja, kako bi i oni aktivno sudjelovali u procesu cjelovite reforme obrazovanja.
O aktivnosti ministarstva po tom pitanju za Novosti govori pomoćnik ministra Staša Skenžić, šef Uprave za standard, strategije i posebne programe.
- Ne može postojati demokratsko društvo ravnopravnih građana ako postoje skupine koje su isključene ili na društvenim marginama. Stoga nema uspješnog odgojno-obrazovnog sustava koji ne prepoznaje pitanja inkluzivnog obrazovanja za sve. Pred nama je Nacionalna strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja dugoročno određuje politiku razvoja odgojno-obrazovnog sustava u kontekstu znanstvenog i tehnološkog razvoja, kao i temelje unapređenja socijalnog i gospodarskog stanja u zemlji. Inkluzivno obrazovanje sastavni je dio toga dokumenta, čije se osnovno načelo temelji na autonomiji svih institucija obrazovanja i njihovu povezivanju s različitim čimbenicima koji participiraju u životu i radu škole. Upravo je zato provedba Ustavnog zakona u vezi s obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina dio ukupne obrazovne politike Hrvatske i ni na koji način ne ovisi o ustroju ministarstva – kaže on, ističući da je sve više djece srpske nacionalnosti obuhvaćeno takvim predškolskim programima: u prošloj školskoj godini bilo ih je 413, a u upravo završenoj 496.
- Ti su predškolski programi od strane Ministarstva sufinancirani s ukupno 200.000 kuna. Zapažen je i porast broja učenika koji nastavu pohađaju po modelu C. Isto tako, ministarstvo je 2014. sufinanciralo tisak udžbenika za srpsku nacionalnu manjinu s 1,104.771 kunu, što je za oko 200.000 više nego godinu prije. Ne želimo kazati da je situacija idealna i da ne postoji potreba za daljnjim poboljšanjima. Nužno je sustavno podržavati manjinske zajednice da se obrazuju na vlastitom jeziku i pismu i zato provodimo politiku otvorenih vrata, kako bi i time poslalo jasnu poruku o toj temi – kaže pomoćnik ministra.
Kaže i da će cjelovita kurikularna reforma, kojom ove godine započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, obuhvatiti i manjinske nastavne planove i programe: - U postojećem odgojno-obrazovnom sustavu postoje kurikulumski elementi koji nisu u dovoljnoj mjeri međusobno usklađeni. Stoga je jedan od temeljnih ciljeva reforme uspostaviti cjeloviti nacionalni kurikulumski sustav, koji će međusobno povezati i uskladiti sve njegove elemente: različite vrste kurikulumskih dokumenata, učenje i poučavanje te vrednovanje učeničkih postignuća. Javni poziv za članove stručnih radnih skupina i za nacionalne manjine uslijedit će po dovršetku tih temeljnih dokumenata kurikulumskog sustava – istaknuo je Skenžić.
Istodobno, manjine se susreću s brojnim praktičnim problemima.
- Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Osijeku podnio je zahtjev za izvođenje programa obrazovanja za kuhara u obrazovnom sektoru turizma i ugostiteljstva – kaže zastupnik Mađara Šandor Juhas. Ističe da postoje materijalni uvjeti za izvođenje tog programa te da su iz Centra tražili devet sati nastave za strukovne predmete, no dobili su negativan odgovor ministarstva koje je, kako su im kazali, lani pozvalo sve škole da podnesu zahtjev za proširivanje djelatnosti školske ustanove, a ne za izvođenje novih ili proširivanje obrazovnih programa: - Tragično je što je ministarstvo osnivač te institucije, čija je djelatnost i srednjoškolsko obrazovanje. Centar nije htio mijenjati djelatnost, nego uvesti novi obrazovni program. Zbog nerazumijevanja, neznanja, pogreške i odbijanja formiranja programa koji će omogućiti učenicima da se nakon školovanja i zaposle, i dalje ćemo imati programe u koje se godinama nitko ne upisuje – smatra Juhas.
Na sličan slučaj upozorava i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.
- Tražili smo razdvajanje Škole Leonardo da Vinci u Bujama na dvije gimnazije, opću i prirodnog smjera, a ministar Mornar nam je to odbio, iako nas je podržala i Istarska županija. Škole nacionalnih manjina po svojoj su definiciji posebne, jer su male i moraju imati onoliko usmjerenja koliko je potrebno da se zadovolje male populacije. Manjine se svake godine moraju boriti protiv ograničenja prava u obrazovanju, kao što su se lani bunile radi cenzusa od sedam učenika po razrednom odjelu, što nasreću nije prošlo – rekao je Radin.
Najviše učenika pohađalo nastavu po modelu A
Prema podacima MZOS-a za 2014., nastavu po modelu A (odnosno kompletnu nastavu na srpskom jeziku i ćirilici) pohađalo je 1859 učenika, po modelu B (pri kojem se nastava prirodnih predmeta izvodi na hrvatskom, a društvenih na srpskom) njih 19, a po modelu C (gdje je riječ o dopunskim nastavnim satima) 706 učenika osnovnih škola. Što se tiče srednjoškolaca, nastavu po modelu A pohađao je 721 učenik, a onu po modelu C njih13. Za nastavu po modelu B nije bilo interesa.
