Strah od koronavirusa koji je rezultirao nešto manjim odzivom birača, needuciranost članova biračkih odbora, pobjeda dosadašnjih manjinskih zastupnika i, konačno, ponuda za jedno ministarsko mjesto u vladi obilježja su izbora za 10. saziv Hrvatskog sabora vezana uz pripadnike nacionalnih manjina.

Statistika kaže da je 12. izbornoj jedinici, u kojoj nacionalne manjine biraju osam zastupnika, od toga tri srpska, glasanju pristupilo 13.565 pripadnika srpske zajednice, od čega je bilo 13.228 važećih listića. Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac osvojio je 10.733 glasova, Dragana Jeckov 8376, a Boris Milošević 7715 glasova. Od njihovih protivkandidata najviše glasova osvojio je Srđan Milaković (2010), dok su Siniša Ljubojević i Jovica Radmanović, također iz DSS-a, dobili svaki nešto manje od 1200 glasova. Najviše glasova češke i slovačke nacionalne manjine osvojio je Vladimir Bilek s 1514 glasova, Veljko Kajtazi s 3649 glasova ponovno je saborski zastupnik romske i još 11 manjina, dok albansku, bošnjačku, crnogorsku, slovensku i makedonsku manjinu ponovno zastupa Ermina Lekaj Prljaskaj, koja je dobila 1708 glasova. Dosadašnji zastupnici Talijana Furio Radin i Mađara Robert Jankovics su kao jedini kandidati pobijedili odmah po zatvaranju birališta. U SDSS-u su očekivano zadovoljni izbornim rezultatima.

- Izlaznost na ove izbore generalno je bila znatno manja, pa je takva bila i u srpskom biračkom tijelu. Zadovoljni smo kampanjom jer je ona bila usmjerena na širenje prostora slobode u Hrvatskoj i da sa Srba skinemo sliku koja ne odgovara realnosti. Mislim da smo u dobroj mjeri uspjeli u tome - rekao je Milorad Pupovac.

- Izbori su bili neizvesni u neobičnim okolnostima, ali kad je u pitanju srpska zajednica, vrlo izvesni i s odličnim rezultatom jer smo osvojili sva tri mandata - rekla je za Novosti Dragana Jeckov.

Najavljujući da će se i u novom sazivu baviti pitanjima zaštite ranjivih grupa, rodne ravnopravnosti i manjinskih prava, Jeckov je izrazila očekivanje da će oko tih tema imati podršku i drugih stranaka.

- Sigurno da ćemo surađivati, to su ljudi s kojima smo i ranije surađivali na svim nivoima i nema razloga da saradnja ne bude nastavljena - dodala je Jeckov.

Kampanju je kao uspješnu za Novosti ocijenio i Boris Milošević.

- Bilo je teško ponoviti kampanju kakvu smo imali za EU izbore, ali mislim da smo ostavili dobar dojam. Unijeli smo svježinu u kampanju, obišli smo jako puno mjesta u Hrvatskoj, razgovarali s puno ljudi… - rekao je Milošević i dodao da je broj glasova koje su dobili kandidati SDSS-a jednak ili veći od glasova koji su bili potrebni za osvajanje mandata u drugim izbornim jedinicama, tako da imaju legitimitet.

S njim se slaže i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.

- Izbore ocjenjujem pozitivno, a manjine su dobile mnogo više preferencijalnih glasova nego dobar broj zastupnika koji u Sabor ulaze sa 70, 135 ili 19 glasova. To je suprotno od stava o nelegitimnosti manjinskih zastupnika, što se cijelo vrijeme pokušava plasirati u javnosti uz laži da je Hrvatska jedina koja ima garantirana mjesta za manjine ili da u zemlji u kojoj 400.000 pripadnika nacionalnih manjina plaća porez njihovi zastupnici ne bi trebali biti ravnopravni s ostalima. Ovi izbori manjinama su donijeli mogućnost reafirmacije od strane pobjednika, što će rezultirati i mjestom u vladi. Osim toga, izbori su doprinijeli rodnoj ravnopravnosti jer je u prošlom sazivu bilo tek 13 posto žena, a u ovom ih je 23 posto, uz brojne zamjenice zastupnika - rekao nam je Tolnauer.

Treba reći i da bi broj onih koji su glasali za kandidate u 12. izbornoj jedinici bio i veći, ali su brojni članovi biračkih odbora, najblaže rečeno, bili needucirani.

- Stizale su nam brojne dojave da se na biračkim mjestima ne ističu zbirne liste pravovaljano predloženih kandidata za 12. izbornu jedinicu. Kutija ili nije bilo ili nisu bile pravilno označene, a birači koji su imali pravo glasa u 12. izbornoj jedinici nisu ni pitani za izbor, već im se odmah uručivalo ‘bijeli’ listić. To je posebno bilo izraženo u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Pakracu i Gračacu. SDSS je poslao prigovore DIP-u, koji je na njih reagirao - rekla je za Novosti Tatjana Vukobratović Spasojević, članica DIP-a za 12. izbornu jedinicu.

- Dio starijih članova biračkih odbora s iskustvom je odustao, a došli su novi ljudi koji ne znaju što treba raditi. O glasanju manjinaca nije se moglo saznati ni iz medija. Nužno je mijenjati izborni sustav, tako da kandidati u 12. izbornoj jedinici također budu na ‘općem’ listiću i da ljudi iza paravana odluče koju će opciju izabrati, tako da se ne moraju javno izjašnjavati - rekla je ona.

Zahvaljujući činjenici da je dobio 66 mandata, HDZ je sa svojim dosadašnjem partnerima – manjinama, HNS-om i Reformistima Radimira Čačića – brzo dogovorio podršku predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću za mandatara nove vlade. Štoviše, u igri je i mjesto ministra namijenjeno predstavniku manjina.

- Interes je zastupnika SDSS-a i ostalih manjina da imaju člana vlade, a tko će to biti, na kojoj poziciji i s kojom odgovornosti, o tome ćemo tek razgovarati - rekao je Pupovac i najavio da će se SDSS zalagati za relevantna općenacionalna i manjinska pitanja koja bi trebala ući u program nove vlade.

Ocijenio je da je postojećih 76 zastupnika odgovorna ekipa koja ima poduže iskustvo u koalicijskom funkcioniranju, kao i da jačanje većine nije do SDSS-a, ali da će se suprotstaviti onima koji bi svoju podršku uslovljavali pritiskom prema manjinama. Pupovac je naglasio potrebu da pripadnici srpske zajednice budu prisutni i na nižim nivoima u različitim ministarstvima i institucijama.

- Simbolički i funkcionalno je važno da su naši kolege iz HDZ-a predložili da manjine imaju člana vlade, ali je isto toliko važno da imamo ljude na nižim razinama u ministarstvima, agencijama i javnim poduzećima. Previše je naselja bilo bez struje i bez vode, previše je općina i županija sa zapuštenim putevima u koje se nije ulagalo, kao ni u komunalnu i socijalnu infrastrukturu koju treba dodatno unapređivati i posvećivati joj veliku pažnju. Pitanje razvoja treba biti na prvom mjestu kako bi se postigla ravnopravnost nerazvijenih s drugim sredinama. Na njima postoje brojni potencijali i ne može se odlučivati kako će se koristiti energetski ili vodni potencijali, a da mi koji zastupamo te ljude nizašto ne budemo pitani - rekao je predsjednik SDSS-a.

Furio Radin je u izjavi za Novosti istaknuo da će nova vlada u mnogočemu biti kopija one iz prethodnog saziva.

- Ovo će biti većina bez nekih bojovnika koji su otpali iz HDZ-a i bez Domovinskog pokreta jer ja ne bih bio u takvoj koaliciji. Ne vjerujem da će se ta većina širiti potezanjem onih koji su se u kampanji nudili drugim biračima, jer je to dvojbeno i svojevrsna trgovina. U ovoj koaliciji, u kojoj su i mali partneri, svatko snosi veću odgovornost - zaključio je Radin.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.