Novosti

Kronika

Manje prijavljenih programa, više zatraženih sredstava

Na javni poziv udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za financiranje programa kulturne autonomije stiglo je 1123 prijedloga kojima se traži 53,3 miliona, dok proračunska sredstva za ovu namjenu iznose 31,2 miliona kuna, rečeno je na sjednici Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH

Na javni poziv udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za financiranje programa kulturne autonomije stiglo je 1123 prijedloga kojima se traži 53,3 miliona kuna, dok proračunska sredstva za ovu namjenu iznose 31,2 miliona, što je otprilike 45.000 kuna više nego lani, rečeno je na sjednici Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH održanoj u četvrtak. Iznoseći podatke o pristiglim programima, predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnuaer objasnio je da je ove godine prijavljeno nešto manje programa negoli lani te da je zatražena svota veća za 5,43 posto.

- Prijedloge je podnijelo 258 udruga i saveza, s tim da se njihov ukupni broj, ako uračunamo njihove sastavne jedinice od pododbora do ogranaka, kreće oko 500. Što se tiče programa informiranja, stiglo je 65 prijedloga u iznosu od 20,4 miliona kuna, a prvi put se prijavilo i 28 udruga koje zbog neudovoljavanja kriterijima do sada nisu imale to pravo. Njih 13 je stiglo iz redova mađarske i četiri iz srpske manjine – rekao je predsjednik Savjeta, ističući da će nadležna komisija izraditi prijedlog za dodjelu sredstava koji će na red za usvajanje doći krajem marta.

Tom prilikom ponovljeno je da će jedan od kriterija biti činjenica jesu li lani dodijeljena sredstva namjenski iskorištena. Tolnauer je kazao da one udruge koje novac nisu trošile u skladu s propisima ove godine uopće neće moći konkurirati. U raspravi koja je uslijedila rečeno je da će prijedlog o dodjeli sredstava izraditi stručna komisija, čime je onemogućen mogući utjecaj članova Savjeta. Predsjednik toga tijela pohvalio se i da su ovogodišnji nalazi revizije rada Savjeta bili pozitivni, kao i da je raspodjela sredstava uvijek bila transparenta što dokazuje činjenica da je tokom 14 godina rada bilo tek desetak prigovora.

- Članovi udruga i ustanova nacionalnih manjina shvaćaju da živimo u vremenu u kojem na odluke ne mogu utjecati nikakvi subjektivni pogledi, nego isključivo kvaliteta programa – dodao je Tolnauer, nakon čega su članovi Savjeta usvojili program rada za 2017. godinu.

- U javnosti, ali i institucijama postoji percepcija da nam je jedini posao dijeljenje sredstava, iako je to tek jedna od naših aktivnosti. Naša je zadaća da budemo prisutni tamo gdje se govori o nacionalnim manjinama – objasnio je Tolnauer, koji je potom najavio učešće Savjeta u pripremama za nadolazeće lokalne izbore na kojima se biraju i vijećnici i dužnosnici iz redova manjina, kao i susret delegacije toga tijela sa čelnim ljudima županija u kojima živi velik postotak manjina.

Članovi Savjeta usvojili su i poslovnik o radu komisije za raspodjelu sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina, čime je njen rad dodatno formaliziran. Na sjednici je bilo riječi i o Ustavnom zakonu kojim se propisuje da manjine pod određenim uslovima imaju prednost prilikom zapošljavanja u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima.

- Mnogi se pozivaju na taj zakon tek kad su odbijeni - rekao je Tolnauer i objasnio da se on ne odnosi na zapošljavanje u javnim poduzećima, prosvjeti i zdravstvu.

Po riječima saborskog zastupnika Borisa Miloševića (SDSS), manjine su diskriminirane u ostvarivanju toga prava u odnosu na ostale grupe koje ga također imaju.

- Braniteljima, osobama s invaliditetom i civilnim žrtvama rata omogućuje se prednost u cjelokupnoj državnoj i javnoj upravi, odnosno na 250.000 radnih mjesta, dok broj radnih mjesta gdje manjine mogu ostvariti to pravo ne prelazi 60.000 - kazao je Milošević.

Njegov kolega Mile Horvat naglasio je da u državnim i javnim službama radi sve manji broj pripadnika manjina.

- Na snazi je zabrana zapošljavanja, pa kad neki pripadnik manjina ode u penziju, na njegovo mjesto ne dolazi neki drugi manjinac, nego netko tko je već zaposlen, a pripada većinskom narodu. Osim toga, zbog zabrane zapošljavanja je mladima koji završe školovanje onemogućeno stjecanje pripravničkog staža. Kako će mladi steći radno iskustvo, ako ne mogu biti ni pripravnici - upitao je Horvat, dodajući da postojeće stanje doprinosi daljnjem iseljavanju mladih.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više