Federalna unija evropskih nacionalnosti (FUEN), koja okuplja više od 90 manjinskih organizacija iz cijele Evrope, prošlog je tjedna usvojila Hitnu rezoluciju o zabrinjavajućem razvoju i mogućem gubitku prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj. U tom se dokumentu, usvojenom na godišnjem FUEN-ovom kongresu u nizozemskom gradu Leeuwardenu, upozorava na niz problema s kojima se susreću manjine u Hrvatskoj: manjkavosti u ostvarivanju kulturne autonomije, prava na obrazovanje, upotrebu jezika i pisma, govor mržnje u medijima, otežano postizanje participacije u tijelima javne vlasti i teškoće u funkcioniranju njihovih organizacija. Kao jedan od problema ističe se diskriminacija, naročito Srba i Roma, a navodi se i da je ‘povratak izbjeglih Srba bio opstruiran i nije ostvario vidljivije rezultate’.

Dio rezolucije odnosi se na inicijativu Narod odlučuje, koja je nedavno prikupila više od 400.000 potpisa u kampanji za referendum s ciljem drastičnog smanjenja manjinskih prava. ‘FUEN je duboko zabrinut zbog mogućih izmjena Ustava i zakona, što bi rezultiralo gubitkom prava nacionalnih manjina, smanjivanjem broja manjinskih predstavnika u Saboru i onemogućavanjem njihovog učešća u izboru vlade i odlučivanju o proračunu. Smanjivanje postojećih prava nije prihvatljivo po standardima Vijeća Evrope i EU-a’, stoji u rezoluciji kojom je FUEN pozvao Sabor, Vladu i Ustavni sud da se jasno ograde od djelovanja te nacionalističko-populističke inicijative. Krovna organizacija manjina pozvala je i međunarodne institucije, prije svega EU, Vijeće Evrope i OESS, da obrate posebnu pažnju na aktualnu situaciju u Hrvatskoj te da podrže sve napore u očuvanju njenog demokratskog poretka.

- Ovo nije bio jedini dokument o kojem se glasalo na FUEN-ovom kongresu jer su na dnevnom redu bile i rezolucije o položaju Tatara na Krimu i Turaka u Grčkoj - rekao je za Novosti zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević, ističući da je takoreći jednoglasno usvojena rezolucija o Hrvatskoj.

Jedini glas protiv bio je onaj Darka Baštovanovića iz Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) koje predstavlja Hrvate u Srbiji.

- Nismo bili protiv dijela dokumenta koji se tiče razine prava manjina, već protiv određenih formulacija koje su upitne. Na primjer, nelogično je reći da je referendum inicijativa hrvatske države, a ne skupine pojedinaca - rekao nam je Baštovanović, ističući kako u Hrvatskoj postoji ‘veoma razvijen sustav zaštite nacionalnih manjina koje sudjeluju u vlasti’.

Dodao je i kako je HNV zabrinut ‘jer se ne čuje glas hrvatske manjine u Vojvodini’, posebice kad je u pitanju predstavljenost u javnoj upravi.