Na Petrovoj gori, na mjestu uništenog spomenika, koje pamti velike ljudske i materijalne gubitke, ali i nadljudske napore u osvajanju slobode, danas je obilježena obljetnica značajne partizanske akcije - proboja na Biljegu, koja je donijela spas i utočište desetinama hiljada progonjenih 1942. godine. Nakon izvođenja pjesme ‘Na Kordunu grob do groba’, delegacije Ambasade Republike Srbije u Hrvatskoj, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA), Srpskog narodnog vijeća (SNV) i općine Krnjak položile su vijence na kosturnici, koja se nalazi u podnožju spomenika Vojina Bakića.

U ime 22 manjine koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, okupljenima, među kojima nije bilo predstavnika državnog vrha, obratio se Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.

- Budući da danas u Hrvatskoj svjedočimo prešućivanju i reviziji povijesti, velika mi je čast što u svoje ime, ali i ime onih koje predstavljam, a kojih je 8,5 posto u ovoj zemlji, prisustvujem obilježavanju današnjeg dana. Ovo je mjesto na kojem se stvarala naša zemlja, mjesto gdje se kovao antifašizam na temelju kojeg smo ušli u Evropu i s kojim se toliko dičimo – kazao je Tolnauer.

- Okupili smo se da izrazimo tugu zbog naših poginulih suboraca i sugrađana, ali i ponos što smo antifašisti i borci za ljudska prava i dostojanstvo - dodao je Ivan Fumić, potpredsjednik SABA RH.

- Danas živimo u podijeljenom društvu. Dio građana u Bleiburgu kuka za Nezavisnom Državom Hrvatskom i onima koji su nas u ovim planinama nastojali uništiti. S njima je i dobar dio katoličkog klera. Svjedočimo sustavnom preinačavanju povijesti. Prvo su one koji su u Splitu otvorili spomenik ustaškom zločincu Rafelu Bobanu proglasili antifašistima, a potom je i Draža Mihailović, sramota srpskog naroda, također promoviran u antifašističkog borca. Na štetu slobode i demokracije, nacionalisti se međusobno solidariziraju, pa ako se međusobno ne odupremo takvim nastojanjima, ne piše nam se dobro. Na nama je da odredimo svoju budućnost - dodao je potpredsjednik SABA, te podsjetio da desnica, koja promovira govor mržnje i kuka za nehumanošću, jača i u ostatku Evrope.

U ime SNV-a i općina Krnjak, Gvozd, Vojnić i Topusko, okupljenima na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore, obratio se Milorad Pupovac.

- Okupili smo se sedam dana od Dana pobjede nad nacizmom i fašizmom, dana koji je evropskim građanima i građankama donio decenije mira, slobode, jednakosti, ravnopravnosti i pravednosti te samo dan od obljetnice završetka rata u Jugoslaviji. Okupili smo se u vremenu u kojem antifašistička Evropa i njene članice više nisu složne i ne dijele jedinstvo u obrani antifašističkih vrijednosti i tradicije - rekao je Pupovac, koji se također osvrnuo na rehabilitaciju četničkog zločinca Draže Mihailovića.

- Treba spomenuti i rehabilitaciju Stepana Bandere, ukrajinskog kvislinga koji je proglašen herojem, na što Evropa i ostatak svijeta nisu reagirali. Stvari su, nažalost, postavljene naopako. S pravom se kaže da je Hrvatska, odnosno Jugoslavija, imala najsnažniji antifašistički, a često se prešućuje i partizanski pokret. Puna je istina da su u toj borbi zajedničkim snagama sudjelovali Hrvati i Srbi i da to nije bio apstraktni antifašizam koji se isključivo borio za povratak teritorija Istre, Zadra i otoka, kako to danas ističu. Njegova najveća vrijednost je u ideji koju je nosio sa sobom, u ideji slobode, jednakosti i bratstva, a mi smo se danas okupili da slavimo upravo tu ideju - istaknuo je predsjednik SNV-a.

- Sve je više priče o nacionalnoj i državnoj ravnopravnosti, a sve je manje ravnopravnosti među ljudima i narodima. Sve je više priče o blagostanju, ali je istodobno sve manje jednakosti među ljudima i socijalnim grupama. Za nas je upravo to pitanje antifašizma. Antifašizam koji zaboravlja svoje ideje i koji ne objedinjuje ljude, zapravo nije antifašizam. On je ili protokolaran, ili, nažalost, samo retorički. Kada već predstavnici državne vlasti u Republici Hrvatskoj u prigodnim situacijama govore da je Hrvatska imala najsnažniji antifašistički pokret u Evropi, zašto ih onda nema na mjestima na kojima se gradila ova snaga, kao što je ovo? Zašto ih nema na mjestima odakle je krenula ta snaga kao što je krenula u Srbu 27. jula? Nije valjda da ih je sram zato što su njihovi sugrađani srpske nacionalnosti bili dio te snage. Ako će prešućivati da je taj antifašizam iznijela Narodnooslobodilačka vojska i partizanski pokret, onda će doći vrijeme u kojem će svi drugi, uključujući i fašiste, za sebe govoriti da su antifašisti. S ovoga mjesta ih opominjemo kako je došlo vrijeme da se trgnu jer će inače zavladati nesloboda, nejednakost, odnosno, ono protiv čega je antifašizam ustao - istaknuo je Pupovac i dodao kako u slavu onih koji su poginuli u partizanskoj borbi moramo učiniti sve da se obnovi spomenik Vojina Bakića i da antifašizam, baš kao i spomenik koji se danas nalazio u magli, konačno izađe iz nje.

U popratnom programu nastupili su folkloraši Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, pododbor Krnjak i Vojnić, ZborXop iz Zagreba te pjesnik i dramski umjetnik Enes Kišević, koji je svoje stihove govorio i na otvorenju spomenika Vojina Bakića, u čijoj sjeni je i ove godine proslavljen Dan proboja obruča. ‘Zlo se ne uništava silom, nego istinom’, misao je kojom je Kišević zaključio današnju svečanost.

Podsjetimo, nakon višemjesečnog proganjanja, ubijanja i odvođenja u logore smrti žena, djece i starijeg stanovništva toga kraja, 700 partizanskih boraca u noći s 13. na 14. maj 1942. godine krenulo je u akciju proboja obruča koji se sastojao od nekoliko hiljada pripadnika ustaško-domobranskih snaga. Nakon poraza kod Biljega, ustaška se vojska povukla i više se nikada nije usudila obračunavati s partizanima na Petrovoj gori, koja je za vrijeme Narodnooslobodilačkog rata bila uporište kordunaških partizana i na čijem se području nalazila partizanska bolnica. Na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore, 1982. završena je izgradnja Spomenika ustanka naroda Banije i Korduna, autorskog djela Vojina Bakića. Nakon 1991. spomenik i spomen-kompleks su zapušteni, a njegovo oštećivanje traje do današnjih dana.