Mirna reintegracija Podunavlja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske bila je jedna od UN-ovih najuspješnijih misija mira u svijetu. O položaju, pravima i stanju srpske zajednice na području Vukovarsko-srijemske županije povodom dvadesete godišnjice mirne reintegracije Podunavlja, razgovarali smo s njezinim dožupanom Đorđem Čurčićem iz SDSS-a.
Što za vas znači suživot, što možda i nije prava riječ? Radi se, zapravo o zajedničkom životu usprkos svim ratnim traumama na području Vukovarsko-srijemske županije. On nije samo tolerancija, zar ne?
Možda nije prava riječ, u pravu ste, ovdje ljudi žive svako svojim životom sa svojim problemima i traumama kao što ste kazali. Ljudi ovdje komuniciraju, surađuju, rade svatko u svom djelokrugu. Mi kao zajednica pokušavamo očuvati neki svoj identitet, svoju kulturu i vjeru, a isto tako uključujemo se u društvenu zajednicu i dajemo svoj aktivni, širi doprinos razvoju grada, županije i cjelokupnog društvu što su Srbi ovdje radili i ranije, jer ostali su u gradu. Pokušavamo sve to mijenjati u pozitivnom smjeru, ali sve ide dosta sporo. Nismo sebični ni isključivi pa da se borimo samo za svoja prava. No, politika se uvijek umiješa, ima političara koji pokušavaju skupljati jeftine političke poene na tim mukama i traumama koje su građani preživjeli ovdje u gradu Vukovaru i našoj županiji. I mediji su ti koji svemu tome daju veliki značaj. Tako da mi koji ovdje živimo pokušavamo da taj život donekle bude normalan kao i u ostalim djelovima Hrvatske.
Stalno nam se podmeće kako mi želimo odvajati djecu, ali to nije istina. mi ne odvajamo djecu, samo tražimo da se poštuje Zakon o pravima nacionalnih manjina
Jeste li zadovoljni dosadašnjom suradnjom s HDZ-om, što ste tražili, što ste uspjeli dobiti, a što ne?
Kad smo mi u pitanju kao manjinska stranka, naša sudbina je takva da mi moramo ići uz vlast. Drugačije ne možemo ni realizirati ni ostvariti neke svoje ciljeve koji su važni za našu zajednicu. A u principu vlast bira većinski narod. Naša su iskustva različita sa HDZ-om, SDP-om i drugim strankama. Što se tiče HDZ-a koji je ovdje na vlasti u županiji mogu reći da imamo dobru komunikaciju, međutim realizacijom ne možemo biti zadovoljni jer neke ključne stvari koje su bitne, a odnose se na poštivanje zakona koji su doneseni, ovise od političke volje većine što je loše. Mislimo da kad su u pitanju manjinska prava, ona ne mogu zavisiti od političke volje većine jer se trebaju rješavati u skladu s zakonom. To je nešto što mi nekad uspijemo, a nekad ne uspijemo realizirati jer to zavisi od ‘ruku podrške’. Naša situacija je tu specifična i kad me konkretno pitate za HDZ rekao sam - komunikacija je dobra što je vrlo bitno u cijeloj toj priči. Međutim, s ostvarivanjem naših prava nismo u potpunosti zadovoljni i ja očekujem da će se te stvari mijenjati jer svi zajedno radimo na tome. Kako je mirna reintegracija ovdje odrađena, kako je zaustavljen rat i ostvaren mir, tako i mi pokušavamo ostvariti tu komunikaciju u čemu smo i uspjeli, ali treba nam još dosta da ove stvari o kojima sam prethodno govorio rješimo.
Trebamo razgovor
Smatrate li da je problem s ćirilicom nastao jer se takvo rješenje ‘pokušalo nametnuti silom’, kao što recimo misli predsjednica Grabar Kitarović, bez prethodnog razgovora s lokalnom hrvatskom i srpskom zajednicom?
Što se tiče ćirilice, evo, danas slušamo i u akademskim krugovima da je to pismo koje je ovdje bilo prisutno odavno i ono nije samo političko već kulturološko i etičko pitanje. Naravno, mi koji smo predstavnici srpske zajednice i bavimo se politikom ne možemo reći da to ne treba, ali to što ste spomenuli, potrebno je da se provodi u okviru postojećih zakona. Moram reći da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju donijela Akcijski plan koji govori o pitanjima i pravima nacionalnih manjina i koji se ne poštuje u potpunosti. Vezano za pismo, ovdje u gradu, slažem se da ljudi koji ovdje žive trebaju razgovarati o tome. Ćirilica ne može biti nametnuta zbog svih događaja koji su bili u prošlosti. Ljudi koji ovdje žive moraju razgovarati i moraju naći najbolje rješenje, odrediti najbolji termin, tajming kad je moguće da se zakon provede.
Podržavate li ideju o Vukovaru kao ‘Tax free zoni’, gdje bi se država odrekla svih nameta i poreza? Možda s povećanjem kvalitete života za sve građane ni ćirilica ne bi toliko bila u fokusu, zar ne?
U svakom slučaju podržavam zamisao i mislim da država to nije dovoljno napravila u ovom proteklom periodu. Grad je izgrađen, infrastruktura i neke druge stvari, kao što su privredne zone. Međutim, u tom dijelu davanja nekih pogodnosti nije dovoljno napravljeno. Slažem se oko ovog modela, pogotovo zbog samog simbola Grada Vukovara, a i zbog položaja na kojem se nalazi, pograničnom području i zbog Europske unije. Tako da je to nešto što bi sigurno dobro došlo za građane Vukovara, da se stvore uvjeti da ljudi koji žele ulagati kapital koji smatraju Vukovar kao pogodno mjesto za razvoj, mogu to učiniti. To bi sigurno doprinjelo otvaranju radnih mjesta i poboljšanju ekonomske situacije i ova priča s ćirilicom ne bi bila u prvom planu.
Odlaze svi
Odlaze li pripadnici srpske zajednice iz vaše županije u potrazi za boljim životom ili su više skloni pomiriti se sa postojećim stanjem? Kakvo je to stanje po vama, mislite li da s obzirom na koncentraciju srpskog stanovništa ono ipak ima veća prava nego drugdje?
Ne bih se složio s time da imaju veća prava jer je u pitanju odlazak mladih s ovih područja. Ne samo iz vukovarsko-srijemske županije već iz cijele Slavonije. Moram reći da je Slavonija zapostavljena u svakom pogledu i da je ovo područje u ovih dvadeset godina pretrpjelo dvije velike tragedije i stradanja. Od samog tog nesretnog rata koji nam je uništio maltene pola županije, a isto tako i poplave koje su se prošle godine ovdje dogodile i koje su također uništile jednu trećinu županije. Sami građani, svi mi koji ovdje živimo i radimo jednostavno nemamo dovoljno snage, ne možemo bez pomoći države i svih onih koji žele pomoći. Ne možemo stvoriti bolje uvjete i zadržati mlade. Mladi odlaze, ne radi se samo o pripadnicima srpske nacionalnosti, odlaze svi koji imaju mogućnosti da si ostvare bolji život i to je loše. Mi preko granične suradnje i fondova europske unije ulažemo napore svi zajedno da mladi ostanu ovdje i nastave svoj život.
Kakva su vaša očekivanja od nove vlade?
Naravno, svi očekujemo da se neke stvari mijenjaju na bolje. Prošla Vlada je učinila neke pomake, očito nedovoljne, tako da od nove Vlade očekujem da će mijenjati stvari na bolje. Naravno, jačati privredu, koristiti sve te EU fondove, veliki je posao, ali ja očekujem da će oni pokušati. No koliko će u tome uspjeti, vidjet ćemo, vrijeme će pokazati. Ali dajmo im priliku kad je to tako većinski narod odabrao, kad su se političke stranke dogovorile da preuzmu tu odgovornost. Predsjednica je bila kod nas, što pozdravljam. Vukovar i naša županija su tri dana bili u centru pažnje, ako ništa više. S predsjednicom smo mi predstavnici srpske zajednice otvoreno razgovarali o svim problemima, stvarima koje se ne rješavaju. Moram reći da Hrvatska ima idealne zakone i da je sve što se tiče zakonodavnog dijela u redu, međutim provođenje zakona sporo ide i te se stvari moraju mijenjati. Problem je i škola gdje nam se stalno podmeće i spočitava kako mi želimo odvajati djecu, ali to nije istina. Želim, evo reći , mi ne odvajamo djecu, samo tražimo da se poštuje zakon koji je Vlada donijela u skladu s Ustavom i Zakonom o pravima nacionalnih manjina, da se on poštuje na terenu i da ne zavisimo od političke volje nekoga da li će to da se sprovede ili ne. I nije normalno da se zakoni u državi ne poštuju. Ja sam optimista što se tiče razgovora s predsjednicom jer poslije lošeg uvijek dođe neko bolje vrijeme. I kad je riječ o mirnoj reintegraciji, s obzirom da je rat iza nas i što nam je svima bila mana da nam sada bude vrlina, da svi zajedno izvučemo pouke iz toga svega i krenemo nekom uzlaznom putanjom. Želiim da tu lošu privrednu situaciju pokušamo popraviti bez fige u džepu i jednostavno pokušamo da ljudi ovdje dolaze i da rade.
