Novosti

Kultura

Čolović: Porazi i krize su plodno tlo za nastanak mitova

Osim onih koji su u mitovima označeni kao izdajnici, izdajnicima se proglašavaju i oni koji te mitove pokušavaju razotkriti, rekao je beogradski profesor Ivan Čolović na zagrebačkoj promociji knjige ‘Smrt na Kosovom polju’

8nfa22x661hto6g1kfbpgpmiu3r

Ivan Čolović i Bojan Munjin

Osim onih koji su u mitovima označeni kao izdajnici, izdajnicima se proglašavaju i oni koji te mitove pokušavaju razotkriti, rekao je beogradski profesor, istraživač i urednik Ivan Čolović na predstavljanju svoje knjige ‘Smrt na Kosovom polju’, održanom u utorak zagrebačkom u Novinarskom domu.

Odgovarajući na pitanje moderatora Bojana Munjina o naslovu knjige, Čolović je rekao da kao urednik biblioteke ‘XX vek’ voli intrigantne naslove.

- Neko će pomisliti da se radi o krimiću, ali iako nije reč o tom žanru, čitaoci neće biti razočarani jer su glavni junaci moje knjige sultan Murat, njegovi sinovi Jakub i Bajazit, car Lazar, Miloš Obilić i Vuk Branković koji prema istorijskim izvorima, pre ili kasnije, umiru nasilnom smrću šta je detaljno opisano - rekao je Čolović.

Prema Čolovićevim riječima, različiti izvori daju razna tumačenja boja na Kosovu polju, a jedino što se uistinu zna je da se on odigrao. Kako je objasnio, s aspekta carice Milice, koja je Bajazitu dala svoju kćerku, to bio poraz, ali je iz aspekta bosanskog kralja Tvrtka, koji je na Kosovo poslao odred vojske na čelu s Vlatkom Vukovićem, a koji se uspješno vratio iz bitke, to mogla biti i pobjeda.

- U svakom slučaju, prvu priču o kosovskom boju dao je godinu i pol dana nakon bitke jedan firentinski pisar u okviru prepiske Firence i kralja Tvrtka - reko je Čolović.

Naglasio je da o mitovima, koji su ekskluzivna priča namijenjena odrešenoj publici, postoje dva tumačenja. Neki u mitovima vide lažnu, izokrenutu priču lansiranu za nečije potrebe, a drugi da su mitovi služili za konsolidiranje starih društava. Do 19. vijeka kosovski mit bio je u službi jačanja feudalnih pravila koja su bila ista i za Srbe i za Turke, o tome svjedoči zapis rasprave Murata, Lazara i Obilića kako će nakon smrti biti sahranjeni. Na kraju su se složili da Murat i Lazar kao carevi budu sahranjeni zajedno, a Obilić, kao vazal koji je branio interese Lazara, ispod njegovih nogu. U 19. vijeku taj mit poprima nacionalnu konotaciju.

Čolović je objasnio i porijeklo izraza ‘nebeski narod’ koji je prvi upotrijebio Ivan Meštrović kada je 1919. pisao o novom jugoslovenskom nebeskom narodu. Nakon toga je vladika Nikolaj Velimirović istaknuo da je car Lazar na Kosovu polju u ime srpskog naroda napravio izbor za carstvo nebesko. Govoreći o Gavrilu Principu koji je 1914. godine ubio austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda, Čolović je rekao je da je Princip prema nekim izvorima bio inspiriran kosovskim mitom, iako su on i ostali pripadnici organizacije Mlada Bosna bili socijalistički i jugoslavenski orijentirani.

- Mit zapravo nema probleme s porazom ili krizom koji su plodno tlo za njegovo nastajanje. Njegovi tvorci samo trebaju poraz pretvoriti u moralnu pobjedu i učiniti ga časnijim od tuđe pobjede. To je bio slučaj s kosovskim mitom i nije isključeno da se i iz ratova 1990-ih stvaraju novi mitovi i u srpskom i drugim društvima. Bilo bi dobro da se postojeći mitovi, od kosovskog do onih iz dva zadnja rata, demobiliziraju i razminiraju – zaključio je Čolović na tribini koju su organizirali SNV i VSNM grada Zagreba.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više