Novosti

Kronika

Чeму Устaвни зaкoн?

Илиja Maтиjeвић, зaмjeник нaчeлникa oпћинe Kрњaк и Прeдсjeдник крњaчкoг oпћинскoг СНВ-a: Сви прoблeми зajeдницe прoизлaзe из нeпoштивaњa Устaвнoг зaкoнa o прaвимa нaциoнaлних мaњинa

Pqb7354czlpop3u957nix1ol19f

Napuštaju nas mladi – Ilija Matijević

Od 2001. godine, u općini Krnjak, već četvrti mandat za redom na vlasti je SDSS. U to vrijeme samostalno ili sa partnerima, učinjeni su brojni pozitivni pomaci ili kako je rekao Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, Krnjak je postao ogledni primjer ostalim općinama u kojima su na vlasti ili u vlasti participiraju Srbi i SDSS.

No, usprkos svemu Krnjačani imaju dosta problema i neriješenih stvari o kojima opširnije govori zamjenik načelnika općine i Predsjednik VSNM-a Ilija Matijević.

- Još u jesen 2002. u jednoj emisiji HTV-a govorilo se o usvajanju Ustavnog zakona o pravima manjina. Sudjelovali su Mato Arlović i Vladimir Šeks. Iz te debate svima nama je moglo biti jasno kako će se ‘gospodari’ ustavno-političkih pitanja u RH, iz HDZ-a i SDP-a, koji su još i danas aktivni kao i njihove političke grupacije, odnositi prema oživotvorenju inače pozitivno koncipiranog zakona, izglasanog pod pritiskom vanjskih faktora. To je valjda jedini put da su se HDZ i SDP složili i to - nauštrb Srba, pod pritiskom prihvatili Ustavni zakon, a onda ga u praksi omalovažavali, ignorirali i nisu ga provodili. I svi naši današnji problemi, ne samo u Krnjaku već u Hrvatskoj, zapravo proizlaze iz toga. kaže za Novosti Matijević.

Tamošnji VSNM ima prostorije za rad i potrebnu opremu, a prvi saziv je formiran 8. jula 2003. godine. U saradnji s Pododborom SKD Prosvjeta, nakon brojnih muka i problema, 2005. u osnovnoj školi Katarina Zrinjski su pokrenuti dodatna nastava na srpskom jeziku i pismu te pravoslavni vjeronauk. Da se zakon počne provoditi moralo je intervenirati Ministarstvo obrazovanja što najrječitije govori o nespremnosti županijskih vlasti i rukovodstva škole da provode zakone.

- Od 92 učenika u osnovnoj školi, 35 ih je srpske nacionalnosti ili 38 posto, a od njih dodatnu nastavu i pravoslavni vjeronauk pohađa njih 27 ili 78 posto. Vijeće je iniciralo i usklađivanje Statuta općine sa Ustavnim zakonom. Učestvujemo u obilježavanju značajnih datuma iz NOB-a i prošlosti našeg kraja, organiziramo razne tribine i sarađujemo s ostalim srpskim organizacijama, udruženjima, tijelima i institucijama što ćemo činiti i ubuduće, nastavlja Matijević.

U sastavu sadašnjeg Vijeća, konstituiranog 30. juna 2015. godine, nalaze se po dva člana iz pet postojećih mjesnih odbora u općini, a 40 posto članstva pripada ženama. Prosječna starost je 47 godina što je znatno više za razliku od prošlog saziva kada je prosjek godina iznosio 34. Na ovogodišnjim majskim izborima za manjinsku samoupravu, u Krnjaku je na izbore izašlo 297 birača od 1228 upisanih ili 24,20 posto. To je bio najbolji rezultat u Karlovačkoj županiji, i svi vijećnici izabrani su sa liste SNV-a.

Putem javnih radova i programom pomoći u kući ove je godine zaposlen 21 stanovnik općine. No, u državnim službama nije zaposlen nitko

Nije zadovoljavajuće ni demografsko stanje. Protekle 2014. godine se rodilo osam beba, a umrlo je 20 povratnika, a u 2015. do sada se rodilo deset beba i umrlo 24 povratnika. Mladi ljudi sa familijama se iseljavaju, pa su tako ljetos općinu napustile tri obitelji sa sedmero djece. Po popisu iz 2001. godine, u općini je živjelo 2.125 stanovnika, 61 posto Srba i 36 posto Hrvata, a 2011. živjelo je 1985 stanovnika, 69 posto Srba i 29 posto Hrvata. Putem javnih radova i programom pomoći u kući ove je godine zaposlen 21 stanovnik općine. No, u državnim službama nije zaposlen nitko, pa ni Srbi koji bi trebali činiti proporcionalni broj zaposlenih sa obzirom na ukupan postotak u općini.

- Glavni zadatak u narednom razdoblju je inzistiranje na potpunom ispunjenju odredaba iz Ustavnog zakona o pravima manjina i našeg općinskog Statuta u vezi sa potpunom ravnopravnosti jezika i pisma. Zatim je tu povratak ili promjena nekih naziva naselja i ustanova, omasovljenje dodatne nastave u osnovnoj školi i pravoslavnog vjeronauka te nastojanje da se u praksu uvede tzv. ‘B’ model manjinskog obrazovanja. Moramo izvršiti i temeljiti popis stradalih lica i uništene imovine u posljednjem ratu na našem području. Ako mi to ne uradimo što prije, dok se još do mnogih ljudi i podataka lakše može doći, ne znam tko bi to mogao uraditi. Od svih vijećnika i građana očekujem podršku i saradnju, navodi Matijević.

Po njegovim riječima, nazivi nekih naselja i institucija doneseni su na nedemokratski način i zahtijevaju ozbiljan i temeljit pravni pristup kako bi se riješili na zadovoljstvo zajednice.

- Ne možemo biti zadovoljni ni stambenim zbrinjavanjem jer iako još ima nezbrinutih porodica u našoj općini, od 15. septembra ove godine i 15 praznih objekata u vlasništvu APN-a, k nama se useljavaju porodice sa drugih područja. Nezadovoljni smo i sa postupcima darivanja stambenih objekata jer se u mnogim slučajevima ne vrši parcelizacija i usklađenje o trošku države, pa novi vlasnici tako dobivaju i poljoprivredno zemljište koje ne može pripadati njima nego Agenciji za poljoprivredno zemljište. U dosta slučajeva se ne znaju ni prave međe što može biti zametak nekih novih tenzija i problema, ističe Matijević.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više